Osvrt Bugojanca Zdenka Antunovića na maglu koja je opkolila Bugojno

https://www.bugojno-danas.info/novo-u-dstore-ne-trebate-platiti-skuplje-najjeftinije-mjesto-za-tehniku/' https://www.facebook.com/Gradski-TAXI-Bugojno-536291753372444/ https://www.facebook.com/kovacusakafa/

Savjetnik ministra Prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine g-din Zdenko Antunović upozorava već godinama na problem magle i smoga u Bugojnu koji predstavlja problem za brojne srčane bolesnike kao i one koji imaju problem sa astmom. Nažalost, karavane prolaze a po ovom pitanju se ništa ne radi. Općinsko vijeće Bugojno ne želi čak ni da prihvati inicijativu vijećnice SDP-a Šejle Džanan da se u užem jezgru grada instalira displej koji bi mjerio index kvalitete zraka nakon čega bi znali kakav zrak udišemo te koje mjere poduzeti.

Uvaženi Antunović je poslao svoj osvrt za pomenuti problem koji je pisao još 2015. godine, pročitajte u nastavku:

Ušli smo u dio godine koje karakteriziraju česte i guste magle. Najčešće se javljaju početkom i krajem dana, uz tokove rijeka i kotline unutrašnjeg dijela zemlje. Uz zagađenje zraka u obliku dima i magle udišemo smog koji je postao svakodnevnica  pogotovo u velikim gradovima.                                      

Svakodnevnica kojoj smo i sami pridonijeli našim odnosom prema životnoj sredini.

Čovjek pripada prirodi, a ne priroda njemu i sve dok se tako ne postavimo suvremeni način života odvest će nas od prirode i dovesti do otuđenja i od prirode i od nas samih.

Tako da maglu ne trebamo promatrati samo kao meteorološku pojavu nego i stanje svijesti u ukupnosti odnosa društva prema okruženju i prirodnom i duhovnom kao što  bard hrvatskog pjesništva Tin Ujević opisa u svojoj pjesmi Uhapšen u svojoj magli.

Prošle godine, za vrijeme velikog povodnja koji je zahvatio našu zemlju i cijelu regiju svjedočili smo  kako su nam  rijeke vratile sve ono što smo godinama bacali u njihova korita, a njihove obale opterećene bespravno izgrađenim objektima od srama su kliznule u ponor. Tako je i palidromna riječ potop postala prvo upozorenje. Ako posiječemo  vrbe duž korita rijeke hoćemo li izgubiti Vrbas? Pitanje je na koje  odgovor ne treba tražiti.

Grčki filozof Empedoklo je prvi uveo teoriju elemenata u filozofiju. Tvrdio je da je svijet građen od četiri elementa (koje je zvao korijeni): vode, zemlje, zraka i vatre. Ovu teoriju je prihvatio i razvio Aristotel i ona je ostala na snazi do renesanse.

U svom cikličnom i vječnom kretanju prirodnih elemenata čovjek je taj koji narušava ravnotežu prirode s kojom je sazdan od istih elemenata. Treba li primijetiti da je zagađenje zraka treći element koji nas upozorava na neodrživost ovakvoga stanja svijesti prema prirodi?

Papa Franjo u svojoj enciklici, odnosno u nacrtu dokumenta o klimatskim promjenama, jasno iznosi svoje stajalište o globalnom zatopljenju i hitan poziv za zaštitu okoliša. Skretanje pozornosti na ekološku degradaciju i obnovu, poziv na smanjenje emisija ugljikovog dioksida, kao i zagovaranje obnovljivih izvora energije su samo dijelovi svega onoga što trenutno smatra vrlo važnim sastavnim dijelom života svakoga od nas. Na ovaj način želi skrenuti pozornost na nužnost stvaranja drugačijeg odnosa s prirodom. “Evolucija u prirodi nije suprotna pojmu božanske kreacije jer evolucija zahtijeva stvaranje bića koja evoluiraju”, rekao je papa.

Istina je da i sami trebamo evaluirati, jer iskustvo istine je upravo potreba spiranja prašine koja se sakuplja na našoj svijesti.  Ta prašina treba da bude očišćena i iz zraka i iz naše svijesti  Tek tada možete dublje sagledati stvari, životne stvari; vidjeti svijet prepun ljubavi, svijet prepun blaženstva.

A kako ?

Tako kako reče japanski haiku pjesnik Basho:

kapi rose –                                                                                                                                                                  kako bolje oprati                                                                                                                                                   prašinu svijeta?

Tako što je i Empedoklo pored četiri elementa pretpostavio i postojanje petog elementa, a to je Ljubav (philia). Ljubav spram sebe, ljubav prema Bogu i čovjeku i ljubav prema svijetu prirode koji svi dijelimo kao zajedničko ograničeno dobro.

I na koncu ovaj osvrt o magli  završit ću pjesmom iz svoje zbirke Bljesak sjećanja

Magla

Nekad u pramenovima,

nekad gusta kao tijesto

pojavi se po poljima,

a i gradovima često.

U jutra rana

il’ u smiraj dana,

obično kad je čovjek

zanesen,

u proljeće rano

il’ u kasnu jesen.

Na badnji dan 2015. godine                                                    Zdenko Antunović

https://www.bingotuzla.ba/2020/05/31/za-pocetak-sedmice-u-bingu-dodatno-snizeno/