U Bugojnu se ne smiruje sukob pozicije i opozicije. Dio tog sukoba se vodi i preko NK Iskra koji je na kraju ipak sačuvao ligaški status. Vlast u Iskru nije ulagala jer su prema mišljenju predstavnika opozicije, u nedostatku građevinskog zemljišta u centru, pojedinci bacili oko na pomoćni stadion.
– Meni su nudili da na tom dijelu gradim stambeno poslovni objekat, ali da preuzmem obavezu održavanja sportskih terena. Ja nisam čovjek iz sporta i to sam odbio, u Iskru sam ušao da je pokušamo spasiti i čini mi se da bi uz malo razumijevanja mogli biti na dobrom putu, za Patriju je istakao Davor Ivoš, predsjednik NK Iskra.
Prema njegovim riječima koliko zna ranije je za lokaciju pomoćnog stadiona bio zainteresovan jedan španski investitor. Nije nam mogao potvrditi da li se radi o ideji da se na tom dijelu gradi kompleks bazena, ali smatra da je to lakše učiniti na lokaciji gdje već postoji takva infrastruktura.
Vijećnik Džemal Bilanović iz Naroda i pravde je sumnjičav prema ovakvim tvrdnjama, jer kaže ne mogu da dobiju informaciju kakvi građevinski radovi se obavljaju na stadionu. Prema njegovim tvrdnjama Janus od općine traži da mu se dio troškova refundira, ali da cijeli proces nije transparentan.
– Meni to nije prioritet, ali nema sporta bez infrastrukture. Ja sam uložio oko 200.000 hiljada i ne žuri mi se s tim, ali je neophodno da općina učestvuje u nastavku sanacije i nadogradnje infrastrukture potrebne za kvalitetan nogometni klub, rekao je Janus koji je stalno na realciji Bugojno – Švicarska.
U Bugojnu postoje dva nogometna stadiona, a Salih Terzić vijećnik SDP-a kaže da ima informaciju kako su već na lokaciji pomoćnog igrališta od drugog nogometnog stadiona ucrtani stambeni objekti. Za njega je to sporno jer Bugojno i danas koristi prostorno – plansku dokumentaciju iz 1984. godine. Od kada je on u vijeću takve izmjene nisu inicirane, a nisu ni ranije tvrdi Bilanović koji je duže vijećnik.
– Za mene je veći problem što se u Bugojnu već godinama ne razmišlja o budućnosti, već se sve vrti oko ličnih interesa jedne grupe ljudi. Ne prave se industrijske zone, ljudi koji žele da ulažu moraju kupovati privatno zemljište, a njegova cijena je dostigla 600 maraka po kvadratu, rekao nam je Terzić.
U Bugojnu vlast čine SDA i HDZ, s tim da SDA ima 11 vijećnika, a HDZ dva. Zamjenik predsjedavajućeg općinskog vijeća Nedžad Jusić u kojeg se upire prstom kao sivu eminenciju bez koje se u Bugojnu ne može ništa ozbiljnije raditi odbacuje sve optužbe koje idu na račun vladajuće koalicije.
– Krenulo se u proceduru izmjene prostorno – planske dokumentacije, i svi koji se razumiju to je dugotrajan proces koji ima svoja pravila. Opozicija nas optužuje da smo netransparentni a sve što je meni kao vijećniku dostupno i njima je, kaže Jusić.
Isto tvrdi i predsjedavajući općinskog vijeća Miro Zelić.
– O kakvoj opoziciji govorimo, o onoj kojoj smeta hrvatski jezik u vijeću. Ti ljudi samo žele napraviti problem. Da ja opstruiram opoziciju ne bi sjednice trajale po devet sati, kaže Zelić.
Ipak nam je priznao da na jednom broju sjednica nije bilo poslaničkih pitanja i inicijativa što pravda procjenom kolegija. Vlastima se prigovara da ne dozvoljava ni direktan prenos sjednica kako građani ne bi saznali pravo stanje, a ono se tvrde iz opozicije oslikava u asfaltu koji je jedan od vijećnika trgao rukama.
– Slažem se da ima stvari koje su se loše radile i ja sam protiv toga, ali moje ingerencije kao predsjedavajućeg vijeća se znaju. Ko zna Miru Zelića zna da je sve projekte koje je vodio s ciljem povratka na ove prostore realizovao kvalitetno, rekao je Zelić.
Iz opozicije pitaju zašto onda na dnevni red ne mogu proći pitanja od interesa za građane. A jedno od njih je pitanje vodosnabdijevanja koje je izuzetno loše riješeno u Bugojnu gdje još postoje azbestne cijevi.
Nap.ba