Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona (SBK) raspisalo je javni poziv, odnosno plan i raspored poticajnih sredstava u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za 2015…
Zahtjevi poljoprivrednika, koji su zainteresirani za kantonalne poticaje, primat će se u nadležnim općinskim službama do 31. kolovoza, a oni će biti proslijeđeni Kantonalnoj komisiji, koja će utvrditi da li navedeni podaci u predočenoj dokumentaciji odgovaraju stanju na terenu.
Na osnovu zapisnika, ova komisija će uraditi konačnu listu i obračun korisnika poljoprivrednih poticaja iz proračuna SBK-a.
Kako saznajemo od Bahire Bajrić, stručne suradnice za poljoprivredu u Općini Bugojno, Vlada SBK-a će, na osnovu utvrđenih kriterija, stimulirati kako animalnu, tako biljnu proizvodnju.
Određena poticajna sredstva predviđena su za uzgoj mliječnih goveda, s tim da poljoprivredni proizvođači moraju biti u sustavu otkupa mlijeka. Trebali bi, također, posjedovati potvrdu o zdravstvenom nadzoru od veterinarskih stanica, te ostalu neophodnu dokumentaciju. Planirani su i poticaji za pčelarstvo, odnosno za poboljšanje zdravstvenog nadzora nad uzgojem pčela, gdje se daje 5 KM po jednoj košnici. Naravno, zahtjeve poljoprivrednika, i u ovom slučaju, mora pratiti neophodna dokumentacija, kao i uvjerenje o broju košnica kojima raspolažu, kazala je.
Kada je u pitanju biljna proizvodnja, ističe, predviđeni su poticaji za podizanje zasada visokostablašica i jagodičastog voća, među kojim prednjači proizvodnja malina i jagoda.
Poticaji se daju proizvođačima koji podižu zasade maline na površini od 2 do maksimalno 5 duluma, te zasade jagoda na površini od 1 do 5 duluma. Potiču se samo oni zasadi koji su podignuti certificiranim sadnim materijalom, kupljenim kod ovlaštenih proizvođača sadnog materijala. Iznos poticajnih sredstava po dulumu zasađene maline ili jagode je 300 KM, dok se visokostablašice potiču od 2 do 5 duluma maksimalno, iznosom od 400 KM po dulumu, naglasila je.
Po njenim riječima, na ime poljoprivrednih poticaja Vlada SBK-a već nekoliko godina izdvaja oko 300.000 KM, što ni blizu ne može zadovoljiti potrebe poljoprivrednika s područja dvanaest općina, koje su uključene u raspodjelu tih sredstava.
Situaciju usložnjava, dodaje, činjenica da isplata poticajnih sredstava ne ide željenom dinamikom, zbog čega su poljoprivrednici sve nezadovoljniji.
SBK i Federacija BiH ne informiraju općine o tome da li su isplatili poticajna sredstva ili nisu. Većina proizvodnji nije isplaćena, više s federalne nego kantonalne razine. Nažalost, isto važi i za općinske poticaje, tako da su proizvođači obvezni predati zahtjeve za proizvodnju dok im se, istovremeno, već drugu godinu ne isplaćuju poticajna sredstva. To stvara probleme i nejasnoće, kako njima, tako nama u Službi. Često se za krivca imenuje netko tko u suštini to nije. Ja se nadam da će se stvari u tom dijelu promijeniti uskoro na bolje. Možda, na račun visine poljoprivrednih poticaja. Ali, bilo bi dobro da se poticaji isplaćuju redovno, da se ne ulazi u drugu godinu, i da se poljoprivrednim proizvođačima da ono što je već urađeno i što im pripada, istaknula je Bahira Bajrić, stručna suradnica u Službi za poljoprivredu Općine Bugojno.
Izvor: FENA
