Safet Idrizbegović: ‘Mladi u BiH uglavnom ne vjeruju u bolje sutra’

https://www.bugojno-danas.info/

Problemi mladih u BiH mogu svesti na dva osnovna: prvi je nezaposlenost, a drugi je pasivnost i nedostatak želje za bilo kakvim promjenama.

Bosna i Hecegovina se još uvijek suočava s posljedicama svoje konfliktne historije gdje su djeca i mladi pogođeni ovim promjenama, a u toj transformaciji često su i marginalizirani. Mladi u BiH se suočavaju sa nizom problema za koje su velikim dijelom odgovorne državne institucije u našoj zemlji. Na svim nivoima vlasti nedostaje programski i strateški pristup podrške poboljšanju položaja mladih u BiH.

Poražavajuća je činjenica da svaka četvrta zaposlena mlada osoba radi na poslovima koji su u potpunosti različiti od usmjerenja vlastitog obrazovanja, što uzrokuje značajne nedostatke znanja i vještina potrebnih za obavljanje posla. Mladi sa završenim srednjim stručnim obrazovanjem imaju vrlo slabe izglede na postojećem tržištu rada. U najvećoj mjeri ne uspijevaju se zaposliti na poslovima za koje su se školovali. Općenito, mladi imaju najveće izgledi za zapošljavanje na neformalnom tržištu rada, na nekvalitetnim poslovima sa slabim uvjetima za rad, bez bilo kakve sigurnosti. Ovo je budućnost većine mladih. Oni to znaju i ta spoznaja ostavlja dugoročne negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje, aktivnost, porodični i društveni život.

Državne vlasti su upotpunosti zanemarili probleme mladih ljudi smanjujući izdvajanja za mlade. Za politike koje su usmjerene na poboljšanje položaja mladih, vlasti u BiH su izdvojile minimalna sredstva u odnosu na ukupnu budžetsku potrošnju. Smanjenje izdvajanja za mlade jasno ukazuje da domaće vlasti nisu ozbiljno shvatile socijalne i ekonomske probleme sa kojima se suočavaju mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, te su u protekle četiri godine njihove probleme stavili u drugi plan vodeći prvenstveno brigu kako zaposlenim u državnim institucijama povećati plate i naknade.

Gotovo svaka druga mlada osoba u BiH koja je izašla iz formalnog obrazovnog sistema ostaje na nivou trogodišnjeg srednjeg obrazovanja ili niže. To znači da smo značajno ispod prosjeka EU-a kada je u pitanju udio osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom ili višim obrazovanjem. Svaka četvrta osoba u BiH prerano napušta obrazovni proces što je daleko iznad prosjeka većine evropskih zemalja. Finansijski problemi glavni su razlog za prekidanje obrazovanja, a samo 7% učenika i studenata prima neku stipendiju za školovanje koja u većini slučajeva iznosi 100 KM, odnosno ne prelazi 200 KM.

Većina mladih vidi alternativu životu i radu u BiH u odlasku u inostranstvo, trbuhom za kruhom, što je u potpunosti rezultat racionalnog procjenjivanja o postojećim mogućnostima i perspektivama. Prema studiji koju je uradio UNDP, 62 % mladih žele napustiti zemlju bar privremeno- ako im se ukaže prilika . Stopa nezaposlenosti među mladima starosti od 16 do 30 godina jeste skoro 60%. Stoga ne čudi da bi dvije trećine mladih napustilo BiH zbog privremenog rada, udaje/ženidbe ili trajnog nastanjivanja u drugoj zemlji. Mnogi od njih su već preuzeli konkretne korake u tom pravcu. Nezaposlenost je uzrok socijalnih anomalija, prepreka formiranju porodice i reprodukciji, te osnovni razlog za napuštanje zemlje. Iz prostog razloga jer ostavlja utjecaj na sve ostale oblasti položaja mladih, nezaposlenost stavlja pred donosioce odluka jedan od najvećih političkih izazova. Niska stopa radne aktivnosti mladih u odnosu na EU, te nezaposlenost koja je gotovo četiri puta veća nego u zemljama EU-a, a pogotovu nezaposlenost mladih žena, najbolje prikazuju položaj BH mladih u odnosu na vršnjake iz drugih zemalja. Mladi BiH žive u zemlji s trinaest ministarstava zdravlja, jedanaest odvojenih javnih fondova za zdravstveno osiguranje i gotovo bez ikakvog praćenja i planiranja potrošnje javnih sredstava i transfera u sektoru zdravstva.

Većina mladih nezadovoljna je podrškom lokalnih vlasti za kreiranje kulturnih sadržaja kao i za kreiranje sportskih sadržaja. Više je mladih koji su nezadovoljni s nastavom tjelesnog odgoja nego onih koji su zadovoljni. Prijatelji i kolege, zatim televizija, u najvećoj mjeri utječu na odluke mladih ljudi o učešću na kulturnim događajima. Svega 7% mladih bavi se sportskim aktivnostima u okviru neke organizacije ili udruženja. Nedostatak odgovarajućeg pristupa institucija vlasti u oblastima sporta i kulture predstavlja izravno zapostavljanje mladih talenata. Nedostatkom pravne uređenosti podrške institucija vlasti u oblasti rada s mladima, njihovog slobodnog vremena, te kulture i sporta kreira se stereotip o mladima.

Iako postoje entitetski zakoni koji obavezuju vlasti da podržavaju mlade usvajajući i primjenjujući strateške dokumente, tek 43% općina u BiH ima jednu takvu strategiju prema mladima. 62% općina ima službenika/ca koji se bavi pitanjima mladih, s tim da oblast „mladi“ u većini slučajeva ne doseže ni 20% njihovog radnog vremena jer se bave i drugim poslovima. Ni lokalna predstavnička vlast ne donosi pozitivne brojke: 81% općina ima komisiju za mlade u sastavu vijeća/skupštine, ali u 49% općina komisija za mlade nije funkcionalna. Ista općinska vijeća/skupštine usvojili su (ili nisu) budžete za podršku aktiviranja mladih: Tamo gdje postoje budžeti za mlade, u 44% oni ne prelazi 10 hiljada maraka.

Navedeni podaci svjedoče da je položaj mladih u BiH zaista na poražavajućem nivou i da u narednom periodu trebaju poduzeti konkretne aktivnosti za rješavanja navedenih problema sa kojima se mladi u Bosni i Hercegovini suočavaju

Predsjednik BOSS-a Bugojno
Safet Idrizbegović

https://www.bugojno-danas.info/ https://www.facebook.com/Gradski-TAXI-Bugojno-536291753372444/ https://mfbanka.com/stednja/ https://www.bingotuzla.ba/vikend-akcija/