Drevni Prusac, osim bogate historije koja se vezuje za dovište Ajvatovicu i poznatog učenjaka Hasana Kafiju Pruščaka, poznat je i po domaćoj radinosti i vrijednim rukama svojih stanovnika.
Naslijedio zanat
Naime, u Pruscu se proizvodi i kreč te nadaleko poznate kace i bačve. Mahala Varoš poznata je po starim zanatima, bačvarstvu posebno. Oduvijek su se tu pravile bačve. Taj zanat od svoga oca naslijedio je Senad Hore (41).
– Kad sam bio mlađi, posmatrao sam svoga djeda kako radi i bilo mi je interesantno, pa sam potom s ocem nastavio. Danas radim samostalno. Uvijek me zanimala obrada drveta i rodila se ljubav prema ovom zanatu, iako sam se školovao za druge zanate. Odavde su na sve strane svijeta otišle hiljade bačvi – kazuje Hore.
Trenutno je zaokupljen pravljenjem jedne bačve većih gabarita. Služit će kao pokretni mini bar na jadranskoj obali u Hrvatskoj.
Prilikom montaže korišten i bager
– Dužina bačve je 3,5 metara, širine dna dva metra, a na sredini 2,5 metara. U bačvu je utrošeno oko tri kubika hrastovine. Pomagala su mi dvojica sinova, a radili smo je tri mjeseca. Kapacitet bačve je oko 15.000 litara, a zaštićena je posebnom smolom, kojom se štite brodovi i čamci. Bačva će biti smještena na prikolici, na točkovima, fiksirana i bit će mobilna. U unutrašnjosti će biti šank, ulazna vrata, prozor kroz koji će se primati narudžbe i prodavati piće. Bačva je teška oko tri tone – kaže Horo.
Ističe da je korišten i bager da bi je okrenuli. Prema njegovim riječima, bio je to veoma zahtjevan posao.
Težak posao
Kaže da je posao zahtjevan i težak, ali kada se radi s ljubavlju i željom, onda i nije. I pored razvoja tehnologije, najviše se radi na tzv. starinski način, koji je i najpouzdaniji. Naglašava i da se od ovog zanata može pristojno živjeti.
Postavljena i vrata
Različite vrste drveta
Napominje da se za kace u kojima će biti kupus i sir koristi mekše drvo, jelovo i smrekovo, dok za izradu bačve za vino ili rakiju koristi tvrđe drvo. Prije se koristio hrast i dud, a kako danas duda slabije ima, uglavnom se bačve prave od hrastovine.
Autor: A. MANDŽIĆ/avaz.ba
