Propast Bolnice Bugojno

https://www.facebook.com/Gradski-TAXI-Bugojno-536291753372444/ https://www.facebook.com/kovacusakafa/ https://www.facebook.com/livnobus/

PROPAST BOLNICE BUGOJNO

Zdravstvene institucije se dijele na primarne (dom zdravlja, ambulante), sekundarne (opće bolnice, kao „bolnica“ Bugojno) i tercijarne (klinički centri).

Priča o propasti zdravstvene institucije Bolnice Bugojno počinje onog trenutka kada se vlast (od rata vlada SDA načelnici – Mlaćo Dževad, dr Strukar Mustafa, Hasan Ajkunić) odlučila da prešutno odobri devastaciju objekta tzv. Plave bolnice na Obješenici, te se nedugo zatim odlučila za izgradnju Aneksa bolnice pri Domu zdravlja Bugojno u koji su uloženi milioni KM, a koji nikad nije profunkcionisao, te je i danas prepušten prešutnom propadanju i zubu vremena.

PITANJE: Po kojoj logici se odustalo od daljeg ulaganja u Plavu bolnicu, u zgradi koja je namjenski napravljena kako bi bila bolnički objekat, te se iznova počela praviti „bolnica“ pri Domu zdravlja. Ako se pozivamo na prevelike kapacitete Plave bolnice kojim poslijeratno Bugojno nije moglo odgovoriti, objekat nije morao biti u potpunosti kompletiran da bi bolnica u njemu profuncionisala. Naprimjer, moglo se završiti s prijemnim ambulantama u prizemlju i još dva kata u objektu da bi bolnica profunkcionirala umjesto što je iznova građen Aneks bolnice koji također propada. Primjer takvog funkcioniranja je Bolnica za majku i dijete JEZERO u Sarajevu gdje su završeni prizemlje i dva kata, dok je ostatak objekta konzerviran te čeka neka bolja vremena. Osim što je objekat Plave bolnice bio namjenski projektiran te gotovo završen poslije rata, objekat Aneksa je valjalo ponovo arhitektonski isprojektovati (dodatni troškovi).

Priča dalje teče ovako:

Dom zdravlja sa pojedinim organiziranim specijalističkim službama je mogao do 2005/6 godine funkcionirati kao medicinski centar, da bi se zakonski, medicinski centar kao pravna institucija u zdravstvu ukinut, te je s pravne strane mogao postojati Dom zdravlja (kao institucija primarne zdravstvene zaštite) i bolnica kao institucija sekundarne zdravstvene zaštite.

Bolnica u Bugojnu je 2006 godine registrirana kao opća bolnica te pravno zavedena kao takva.

Institucija Medicinski centar Bugojno sa pojedinim organiziranim specijalističkim službama mogao je do 2005/6 godine funkcionirati kao medicinski centar, da bi se zakonski, medicinski centar kao pravna institucija u zdravstvu ukinuo, te je s pravne strane mogao postojati Dom zdravlja (kao institucija primarne zdravstvene zaštite) i bolnica kao institucija sekundarne zdravstvene zaštite.

Bolnica u Bugojnu je 2006 godine registrirana kao opća bolnica te pravno zavedena kao takva.

Međutim od tada sve kreće nizbrdo. Plava bolnica je ruševina. Aneks bolnice nikada nije završen, nefunkcionalan, prepušten zubu vremena. Svjedoci navode da iz zidova i betona niču stabla. Potpuno promašena investicija niti na jedan način nije unaprijedila zdravstvo Gornjevrbaške doline.

Možemo reći da imamo dvije ruine od bolničkih objekata, te jednu fantomsku nepostojeću instituciju, koja obitava u prostorijama Doma zdravlja Bugojno. .

Desetak mlađih doktora je 2010. i 2011. g došlo tu jer su mislili da je projekat OPĆE BOLNICE izvodiv i ozbiljan, ali niko od mlađih doktora koji su počeli sa specijalizacijom nije ostao u Bolnici u Bugojnu. Bolnica se dalje nastavila kadrovski osipati, tako su doktorica Kero spec mikrobiologije, dr Reuf Hadžibegović spec ginekologije i dr Nihad Edželović, koji je umro. Dr Melika Mahmutbegović je dobila profesionalnu političku funkciju 2014 g i prekinula radni odnos s bolnicom Bugojno. Dalje, kadrovsko osipanje dešava se kada dr Eniz Rujanac, rani hirurg i nekadašnji načelnik Ratne bolnice Bugojno i prvi direktor Opće bolnice Bugojno, odlazi u invalidsku penziju. Zatim, dr. Kenan Rujanac, specijalist opće hirurgije, radi nemogućnosti obavljanja specijalističke prakse i operativnih zahvata daje otkaz. Poslije odlazi i dr Irma Nuhefendić spec anesteziolog. U decembru 2019 SDA preko upravnog odbora Bolnice smjenjuje tadašnju direktoricu dr Berku Begović spec radiologije koja odlazi u Jajce. Imenuje novu direktoricu, mlađahnu Subhu Agić-Habib koja radi obligacionog ugovora s Domom zdravlja Bugojno nije mogla ući u radni odnos kao specijalista pedijatrije sa drugom kućom tj. Bolnicom Bugojno. Tako da u jednoj Općoj bolnici koja je bez adekvatnog objekta i opreme, od specijalista ostala samo dr Šefika Bajrić, specijalist ginekologije, koja je u ovom trenutku na bolovanju tako da je Bolnica Bugojno jedina institucija na svijetu bez ijednog specijaliste.

Radi pojašnjenja Opća bolnica mora imati minimalno 4 odjela + anesteziju, a minimalni broj specijalista po odjelu su dva. Znači bolnica mora imati bar 8-10 specijalista, a u Bugojnu trenutno nema niti jednog. Naravno, novac uredno paušalno pristiže iz Kantona za zdravstvenu zaštitu stanovništva koja ne postoji.

Bolnica Bugojno je etički nepropisna za liječničku praksu na više razina:

Ne postoji adekvatan centralni prijem bolnice za hitne prijeme, jer je Bolnica Bugojno“ podstanar „ kod Doma zdravlja Bugojno koji nije projektiran, niti namjenski građen da bi se u njega uselila institucija opće bolnice. (Možda je nužda rata natjerala zdravstvene djelatnike da organiziraju bolnicu u prostorijama Doma zdravlja, ali u ratu je sve dozvoljeno.) Nadalje, Opća bolnica Bugojno ne posjeduje useljivu nepokretnu imovinu jer takva nije uknjižena na bolnicu, to je imovina Doma zdravlja.

Nadalje, niti jedno odjeljenje bolnice ne bi smjelo funkcionirati, jer kao što smo istakli ranije, da bi postojalo odjeljenje mora imati bar dvojicu specijalista. A kako bi službe u odjelima (npr. hirurška ili ginekološko akušerska služba) funkcionirala sa dežurama i pružala hitne medicinske usluge ona mora imat najmanje, ponavljamo najmanje 4 specijaliste (kao što je propisano po sistematizaciji radnih mjesta Opće bolnice Bugojno 2006.) zato što nakon dežura mora postojati dan odmora za dežurnog ljekara, a tu je i odsustvo za godišnje odmore.

Da bi funkcionirala hirurgija, mora funkcionirati anestezija, sa intenzivnom njegom koje bolnica nema.

Da bi funkcionirala bilo koji bolnički odjel (služba) mora imati adekvatnu transfuziju (transfuziološku djelatnost u skladu sa propisom o krvi i krvnim sastojcima) čiji je rad potpuno osporen od strane Stručne komisije zavoda za transfuziju FBiH 2018. g. – Jasminka Kurilić -, gdje se doslovno kaže: „Transfuzijska služba bolnice Bugojno ne ispunjava uslove, organizacije, prostora, opreme i stručnog kadra, shodno zakonu o krvi i krvnim sastojcima.“

Bez transfuzije, nema bolnice, jer nema hirurgije bez transfuzije krvi, koja može biti potrebna u svakom trenutku u toku hirurški procedura, tako je i sa anestezijom (reanimatologijom) tako je i sa ginekologijom tj akušerstvom (poroditeljstvom).

Naravno iako transfuziološka služba bolnice Bugojno nema uvjete za rad, pa ne može dobiti ni odobrenje od nadležnog ministarstva (FBiH) , formalno pravno ne postoji, dr Jasminka Asotić uredno ostvaruje primanja od 500-600 KM mjesečno sa ugovorom o radu Bolnice Bugojno. (Inače je spec transfuziolog bolnice Travnik)

(TBT, Istraživački TIM)

https://www.bugojno-danas.info/mlinpek-pekara-u-centru-bugojna-u-kratkom-periodu-postala-omiljeno-mjesto-bugojanaca/ https://www.bingotuzla.ba/vikend-akcija-pop-up/