Kako je došlo do toga da se na majstora čeka kao na magnetnu rezonancu

https://www.zekataxi.com/ https://www.bingotuzla.ba/katalozi-u-bingu/

Dugo traženje majstora i čekanje na njegov dolazak može biti frustrirajuće i nezadovoljavajuće za korisnike usluga, a nema čovjeka koji bar jednom nije “imao posla sa majstorima”.

Vremena su se promijenila, zanatlija je sve manje, a oni koji su ostali u BiH i oni koji su vjerni ovim tradicionalnim poslovima, ubiru plodove majstorstva koje imaju u rukama.

Međutim, važno je razumjeti da postoje razlozi zbog kojih majstori mogu kasniti. Zasigurno, jedan od aspekata je povećanje neispravnosti uređaja ili sistema, što može dovesti do povećanja poslovnih aktivnosti, no ipak glavni razlog možemo pronaći u nedostatku zanatskog kadra, ali i u odlasku velikog broja ljudi koje svoje znanje naplaćuju mnogo više van naše domovine.

Dosta majstora, koja su ostali raditi u državi, imaju dugoročne ugovore s klijentima ili se fokusiraju na specifične vrste posla, što može dovesti do dugih čekanja za “sitne poslove”.

Postoji više razloga za smanjenje broja stručnih majstora. Jedan od razloga je sve veća automatizacija u različitim industrijama, što dovodi do smanjenja potrebe za ljudskim radom. Također, mnogi mladi ljudi odlaze u druge grane poslovanja ili se školuju za druge profesije, što dovodi do nedostatka novih stručnjaka u određenim zanimanjima.

Pored toga, sve veći broj ljudi se okreće samostalnom radu ili radu preko interneta, što također može utjecati na broj majstora.

Povećanje frustracije korisnika zbog čekanja na popravak jasno može utjecati na lojalnost korisnika prema majstoru, te samim time dolazi do još većeg jaza za potražnjom ovog kadra.

Haris Čuljević iz Federalnog zavoda za zapošljavanje za Klix.ba objašnjava da je evidentno problem nedostatka odgovarajuće radne snage sve izraženiji, te da nije nikakva novost da se za pružanje određenih usluga mora čekati duže nego što je to bio slučaj ranije.

“Glavni razlog je otvaranje tržišta rada u zamljama zapadne Evrope i liberalizacija propisa za uvoz radne snage iz zemalja koja nisu članice EU. Svjedoci smo činjenice da se zemlje EU sve više suočavaju s tim problemom te da vrlo često pribjegavaju izmjeni propisa kako bi olakšali pristup svom tržištu rada. Ovo za posljedicu ima da sve veći broj građana Bosne i Hercegovine, ‘trbuhom za kruhom’, odlazi u zemlje EU, što se, naravno, negativno odražava na domaće tržište rada”, poručio je Čuljević.

Dodaje da se ispitivanjem tržišta rada, koje je provedeno u 2022. godine, u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, a u okviru Projekta unapređenja istraživanja tržišta rada, koji finansira EU, došlo do određenih pokazatelja o očekivanim kretanjima na tržištu rada u Federaciji BiH u 2023. godini.

“Naime, od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2% je iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (čak njih 5.630), uglavnom zbog očekivanog povećanja obima poslovanja. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u industriji (31%), kao i u uslužnim djelatnostima (31%), zatim u trgovini (27%) i građevinarstvu (11%)”, navodi.

Ističe da su prema stručnoj spremi, poslodavci iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 62%. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 23%, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 8%.

“Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2023. godini prema rezultatima anketiranja će biti: prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač – varilac, telefonist – call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i mašinski tehničar”, naglašava.

Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

“Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za radnicima iz IT sektora (inžinjeri elektrotehnike, sistem inžinjeri, programeri, IT developeri i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inžinjerima”, zaključuje.

Evidentno je da dolazimo u fazu da nam preostale zanatlije ostaju u državi, naravno, misleći na dokazane majstore koje imaju “zanat u rukama”, te da im Zapadna Evropa više nije toliko primamljiva jer svojim radom mogu da biraju kada i koji će posao da rade, uz adekvatno naplaćivanje usluga.

http://www.kasmir.ba/index.php/katalog/