Zapošljavanje bez javnog konkursa u javnim poduzećima i nedostatak informacija o zapošljavanju samo su neki od temeljnih problema u području zapošljavanja, koje su iznijeli predstavnici Ureda za reviziju institucija FBiH, organizacije Centar civilnih inicijativa (CCI).
Vlada FBiH donijela je novi Zakon o radu kojim je zabranjeno zapošljavanje bez konkursa u državnim institucijama, agencijama i poduzećima s većinskim državnim vlasništvom. Njime je regulirano da se za svako radno mjesto u državnom sektoru raspiše javni oglas.
“Do sada su samo organi uprave, državna služba, imali obavezu da raspisuju javne konkurse, s tim da treba znati da državna služba čini tek oko 20% javnog sektora, dakle svaki peti čovjek koji radi u javnom sektoru, radi u državnoj službi. Zato smo i pokrenuli priču o novom zakonu. Javna je tajna da se javni konursi ne raspisuju u ostatku javnog sektora. Do sada se dešavalo da se na neki konkurs prijavi 50 kandidata, 40 kandidata prođe neko bodovanje, a na kraju direktor izabere zaposli 40-og s liste, a ne prvog, drugog i trećeg, jer 40- ti je on podoban, a ostalih 39 nisu. To je bila farasa do sada. Ako se raspisuje javni konkurs, on ima smisla samo ako se osigura konkurentnost, izajvio je za Source Adis Arapović projekt-menadžer Centra civilnih inicijativa (CCI).
Prošle sedmice na kućne adrese svih osoba koje su konkurisale na konkurs za zatvorsku policiju KPZ-a Sarajevo gdje se tražilo pet stražara stigla je obavijest u kojoj se navode imena pet osoba koje su izabrane.
Među izabranim kandidatima koji su primljeni nalazi se prezime Jabandžić, koje je isto kao i prezime direktora KPZ Zenica Hidajeta Jabandžića. Kako smo saznali od ostalih kandidata sa konkursa, riječ je o Merimi Jabandžić koja prema informacijama koje su dostavljene našoj redakciji nije zadovoljila gotovo niti jedan kriterijum koji se zahtijevao od kandidata.
“Ovaj zakon koji smo predlagali još nažalost nije stupio na snagu. Kada bi stanje bilo onako kako smo mi zamislili, ne bi bilo šanse da se desi ovaj slučaj iz Zenice. Ovaj primjer najbolje dokazuje da se donošenje ovog zakona neophodno. Možda je cijeli javni konkurs raspisan zbog konkretno te osobe, a ne za potencijalno najbolje kandidate. Javni konkursi do sada su zlužili samo da se napravi privid u javnosti da je sve čisto i transparentno”, riječi su Arapovića.
S druge strane ni jedna od 75 državnih institucija u BiH u proteklih pet i više godina nije protiv svojih službenika ni djelatnika provela postupak o smjeni, suspenziji, premještaju ili raskidu radnog odnosa.
“Poenta priče je da je javna služba ovdje shvaćena kao doživotni posao. Zato se ljudi tako grčevito bore da uđu na budžet, zato što je napravljena percepcija da se u javni sektor jednom ulazi, a izlazi se samo u dva slučaja: kad se daje samovljno otkaz ili kad se ide u penziju. Nema načina da se dobije otkaz, zbog toga što je taj neko loš. Postoje tri prečice do zapošljavanja u javnoj upravi, a to su porodična veza, partijska veza i mito. Eventaulno ili bolje rečeno incidentalno bude zaposlen neko ko je bio zaista dobar na konkursu. Ova situacija bi se mogla prelomiti u tri mjeseca, ako vlada usvoji zakon, već od prvog augusta možemo stati u kraj pratijskom, koruptivnom i familijarnom zapošljavanju”, zaključio je Adis Arapović.
source.ba
