Crkva koja ujedinjuje ljude bugojanskog kraja

Foto: Irfan Mehmedagić
https://www.facebook.com/Gradski-TAXI-Bugojno-536291753372444/ https://aspremium.olx.ba/ https://www.bingotuzla.ba/katalogtehnike/

Upoznat sam sa bosanskim franjevcima, njihovom tradicijom i baštinom, i ovo je najmanje što mogu u raditi kao građanin Bugojna, kaže Husejn Smajić.

U Franjevačkom muzeju “Fra Jozo Križić” u Tomislav-Gradu priređena je izložba “Vesela straža Bugojno – arheološka istraživanja 2015.” u sklopu Noći muzeja u ovoj općini. Izložba govori o istraživanjima koja su na svjetlo dana donijela raskoš i bogatstvo visokog plemstva središnje Bosne.

Sa otvaranja izložbe u franjevačkom samostanu / Foto: Irfan Mehmedagić

Kamen temeljac na proljeće

Husejn Smajić, 64-godišnji bugojanski privrednik, na svom imanju pronašao je, otkrio i od zaborava sačuvao arheološke ostatke gotičke crkve od prije 650 godina. Predmeti izložbe, među kojima je svakako najzanimljivija tkanina (baršun) vezena zlatnim nitima, bili su izloženi samo tu noć, te je to bila prilika da posjetioci vide ovaj materijal neprocjenjive vrijednosti.

– Bili su izloženi kamena plastika, zlato, svila… Pronađena su dva skeleta u grobu broj 1, koji su bili djelimično prekriveni tkaninom sa zlatnim nitima. Takođe su izložena četiri zlatna novčića, jedan prsten i posuda gdje stoji sveta voda na ulazu u crkvu, kazao je Smajić, dodavši da se radi o srednjovjekovnoj katoličkoj crkvi.

Dobitnik Večernjakovog pečata prije dvije godine bio je prezadovoljan posjećenošću izložbe u Tomislav-Gradu jer je došlo više od 300 ljudi.

– Kad sam dobijao tu nagradu, obećao sam da ću darovati zemlju za izgradnju nove crkve. To sam i uradio. Zemlja je darovana župi Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu. Zaista treba zahvaliti mojoj lokalnoj zajednici i načelniku Općine Bugojno Hasanu Ajkuniću koji podržavaju ovaj projekat. Urbanistička dozvola je završena, u fazi je izrada građevinske.

Na proljeće očekujemo postavljanje kamena temeljca za novu crkvu. Zamolili bismo uzoritog kardinala Vinka Puljića da on postavi taj kamen temeljac, a predsjednica nama prijateljske Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koja mi je 2015. godine uručila nagradu, obećala je da će doći kada bude postavljanje kamena temeljca, rekao je Smajić.

Uvjeren je da doprinosi poboljšanju međuljudskih odnosa u bugojanskom kraju, ali i stvaranju prilika za vjerski turizam koji će u dogledno vrijeme otvoriti mogućnost mještanima da ostvaruju prihode za sebe i svoje porodice. Smajić je, prilikom izgradnje vještačkog jezera na lokalitetu Crkvine u Bugojnu, naišao na temelje neke građevine.

Detalj sa izložbe /Foto: Irfan Mehmedagić

Saznavši da bi to mogli biti ostaci franjevačke crkve najvjerovatnije iz 14. stoljeća, obratio se Vrhbosanskoj nadbiskupiji od koje je tražio mišljenje i ponudio im dio svoje parcele kako bi se na istom mjestu izgradila identična crkva kakva je nekada bila. Izrazio je spremnost i da finansijski potpomogne njenu gradnju.

Kardinal Vinko Puljić dao je svoj blagoslov za izgradnju crkve, poslao povjesničare, koji su utvrdili istinitost, te poručili kako se radi o neprocjenjivoj vrijednosti. Tako je nakon dobijanja odobrenja od Kantonalnog zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Srednjobosanskog kantona/Županije središnja Bosna u predgrađu nekadašnjeg srednjovjekovnog utvrđenja Vesele straže, započelo otkopavanje temelja franjevačke crkve.

– Vesela je značajan srednjovjekovni grad, bilo je to kulturno, političko i duhovno središte župe Skoplja sve do dolaska Osmanlija u ove krajeve. Bila je značajno trgovačko čvorište jer su se ovdje ukrštavali putevi koji su vodili preko Kupresa, Sinja i Klisa za Split, dalje za Zadar, zatim putevi dolinom rijeke Neretve, pa preko Prusca dolinom Vrbasa za Banju Luku i preko Rostova dolinom rijeka Lašve i Bosne. Vesela se prvi put spominje 1406. godine da je na tom mjestu održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije, a za njenog vikara izabran fra Marin Splićanin. Direktno se spominje u povelji kraljice Barbare 1414. da je te godine i Hrvoje Vukčić Hrvatinić pozvao Osmanlije u ove krajeve zbog sukoba sa ugarskim kraljem Sigismundom, ispričao nam je Husein Čepalo, istoričar iz Prusca.

Samostan spominje i fra Ivan Jukić, koji je kroz ove krajeve prošao 1850. godine, zatim Vjekoslav Klaić u “Istoriji Bosne” gdje kaže da je Vesela lijepo muhamedansko katoličko selo u kojem se nalazi franjevački samostan, te pop Čavić koji je pisao o gradu Vesela Straža. Ovo je značajno mjesto gdje su dolazili kraljevi. U dokumentima se spominje da su ovuda prolazili dubrovački trgovci koji su jednom prilikom opljačkani od kneza Pavla Modrinića i kraljevog dijaka Stjepana Miloševića, koji su im oteli srebro koje su prevozili od Fojnice ka Splitu.

– Otkrivanje temelja franjevačke crkve je veoma značajno jer je potvrđena autentičnost ranijih napisa o ovome samostanu u našoj klasičnoj istorijskoj literaturi. Do ovih najnovijih arheoloških otkrića postojanje franjevačkog samostana bilo je upitno i problematizirano, jer se samostan u Veseloj straži ne spominje u prvom popisu samostana u Bosni koji je sačinio Bartolomej Izanski 1385. godine. Samostan se ne spominje ni u dubrovačkim ni u turskim dokumentima, ali ga spominje fra Andrija Šipračić 1648. u svom djelu “Tabula od manastira i kapitula” gdje kaže da je tu održan kapitul 15. maja 1406. To je od njega preuzeo i naš bosanski hroničar fra Nikola Lašvanin.

Najnovijim arheološkim otkrićima iz 2015. godine potvrđena je autentičnost ovih napisa.

Ovo su značajna arheološka otkrića koja su pokazala da je Vesela bila kraljevski grad i da je u njemu živjelo visoko bosansko plemstvo, što dokazuju arheološki nalazi zlatnoga plašta, prstenja i raznog nakita i artefakata koji su pronađeni, istakao je Čepalo.

Detalj sa izložbe u Tomislav-Gradu /Foto: Irfan Mehmedagić

Tokom treće faze arheoloških ispitivanja na lokalitetu Crkvine kod Vesele straže, pronađena je dvojna grobnica u kojoj je bio skelet sa dijelovima tkanine protkane zlatnim lamelama. Temelji crkve su dimenzija 32 x 21,70 metara. Debljina zidova iznosi gotovo 1,60 m, dok njihova visina na pojedinim dijelovima iznosi 1,80 m. Pronađena su dva dječija skeleta, kao i stećci u formi monolitnih ploča, koji su bili dislocirani sa primarnog položaja.

Poklon iz Kupresa

Prošle godine je postavljena slika Isusa Krista u godini milosrđa pored male kapele u blizini ostataka srednjovjekovne crkve. Slika ulja na platnu je iz 1944. i dimenzija 4 x 2,2 metra, a darovala ju je Općina Kupres.

Husejn Smajić objašnjava da je “iskreno, iz dubine duše bosanske, pokrenuo inicijativu za izgradnju iste crkve na tom mjestu”.

Iskopavanje u Veseloj / Foto: Muhamed TUNOVIĆ

– Upoznat sam sa bosanskim franjevcima, sa njihovom tradicijom i baštinom, i mislim da je ovo najmanje što mogu uraditi kao građanin Bugojna, kao čovjek koji je odgojen da poštuje i cijeni drugog čovjeka. Od srca, u ime svoje porodice, darujem potreban dio imanja za izgradnju crkve, kao znak da je vrijeme da svjetlost pobijedi mrak, da iskrena ljudska namjera nadjača sve jazove ovozemaljske koji razdvajaju ljude, naglasio je Smajić.

oslobodjenje.ba

https://telemach.ba/
http://www.kasmir.ba/wp-content/uploads/2020/12/KASMIR-KATALOG-2020.pdf?fbclid=IwAR3AjuoeklOLyn_mB3ovYv7c92-EaCLISkHx2lRIfX5P3kNtt0PCqa8mw_o