Šta nam čini pretjerano razmišljanje i zašto bismo trebali misliti izvan okvira

https://www.zekataxi.com/ https://www.bingotuzla.ba/bingoosmica/

Svi ponekad upadnemo u zamku pretjeranog razmišljanja o nečemu, bilo da dugo i pažljivo analiziraš svaku opciju koja ti se nudi ili da se fokusiraš na sitni detalj neke situacije i zanemariš širu sliku.

U djetinjstvu uglavnom nemamo tih problema jer smo u toj fazi jako znatiželjni i otvoreni za nova iskustva. Međutim, kako starimo i skupljamo sve veću količinu iskustava i znanja, počinju se javljati te kočnice, prenosi elitedaily.com.

Obrazovanje guši kreativnost

Kreativnost se kod djece javlja i razvija sama po sebi, dok traže rješenja raznih situacija i problema ili pokušavaju po prvi puta sami nešto napraviti. Poriv da sami gradimo svoj put i tražimo rješenja nam je urođen.

Prema stručnjaku za obrazovanje i poznatom autoru Sir Hennethu Robinsonu, taj poriv se polako gubi kada dijete krene u školu.

Sustav obrazovanja je formiran na takav način da se sve vrednuje ocjenama, neuspjeh se kritizira, a cijeni se samo strogo ispunjavanje propisanih standarda i uspješan pronalazak posla po završetku obrazovanja.

Nakon niza godina provedenog u takvom sistemu, nije čudo da razvijemo strah od greški, strah od neuspjeha. Zbog tog straha postepeno prestajemo razmišljati van okvira ili nuditi neka drukčija, inovativna rješenja. 

Znanje nas koči

Da, nužno je posjedovati određena znanja kako bismo mogli donositi kvalitetne životne odluke, ali što se događa kada prikupimo veliku, možda čak i preveliku, količinu informacija?

U knjizi Parodija izbora autor dr. Barry Schwartz navodi: “ako raspolažemo prevelikom količinom informacija, to znanje nas preplavi. Pod prevelikom količinom informacija vidimo toliko opcija da ne znamo što bi izabrali. Tako počinjemo previše razmišljati.”

Utjecaj na prosudbu

Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu Santa Barbara, pretjerano razmišljanje o nekoj situaciji ili odluci može negativno utjecati na tvoju odluku ili izvedbu. Znanstvenici su promatrali dijelove mozga zadužene za implicitna i eksplicitna sjećanja ispitanika.

Eksplicitna sjećanja su ona koja svjesno prizivamo i koristimo, a kada su znanstvenici omeli funkciju dijela mozga koji je zadužen za njih, ispitanici su donosili brže i točnije odluke.

Vjeruj svojim instinktima

U svakodnevnom životu ne možeš isključiti sjećanja kao u eksperimentu, ali možeš vježbati vjeru u sebe i svoje instinkte. Često je ona prva ideja, prva odluka ili misao, zapravo najbolja.

http://www.kasmir.ba/index.php/katalog/