Vlast na području Srednjobosanskog kantona u aktuelnom mandatnom periodu nije brinula za svoje poljoprivrednike, konkretno proizvođače malina, koje je ostavila bez i jednog feninga poticaja. Zbog toga je propuštena fantastična prilika za razvoj ove poljoprivredne grane, ali i dodatno zapošljavanje i znatna finansijska sredstva u budžetu. Razmetanje sa informacijama premijera i njegovih stranačkih ministara da je Srednjobosanski kanton finansijski najstabilniji u Federaciji dok su primanja i standard građana na zadnjem mjestu ne pije vode i sigurni smo da naši poljoprivrednici neće više nasjedati na ove islužene floskule.
Prije pandemije koronavirusa poticaj je bio u nekom simboličnom iznosu od 6-8 feninga po proizvedenom kilogramu. Nakon COVID-a taj poticaj se ukida u potpunosti pod izgovorom uvodjenja mjera za financijski oporavak kantona nakon pandemije.
Od tada pa do danas poticaja nema, a kantonalni ministar poljoprivrede Salkan Merdžanić nema sluha za industriju, koja je među prvima po izvozu. Poređenja radi, kantonalni poticaj u Ze- Do kantonu je 30 feninga, općinski je 15 feninga po svakoj kili proizvdene maline. To znači da je malina iz Ze – Do kantona 45 feninga skuplja od maline proizvedene u SBK- u.
Kanton Sarajevo daje kantonalni poticaj od 0.50 KM po kilogramu. Općinskog poticaja nema, ali na ovaj iznos kantonalnog općinski nije ni potreban. Poticaji su uspostavljeni i u Tuzlanskom kantonu.
Uz to u Zeničkom kantonu postoji još jedan vid poticaja. Svaki poljoprivredni proizvodjač se subvencionira sa po 700 KM po dulumu kod pokretanja proizvodnje jagodičastog i bobičastog voća – malina, kupina, ribizle, aronije, borovnice …
Direktan, a pozitivan trend, koji je nastao nakon te mjere je ogromna količina proizvodnje plantažne kupine u Žepču, Begovom Hanu, Željeznom polju . Pozitivna poticajna mjera je tu regiju postavila na vrh po proizvodnji kupine u cijeloj državi.
Realno je pitanje : Zašto Bugojno, Gornji Vakuf i Donji Vakuf ne bi bili centar malinarstva ukoliko vlast kantona bude imala sluha za ovu granu poljoprivrede u šta već sada sumnjamo.
Rješenje je da se uspostavi nova politika poticaja na nivou kantona. Savez za bolju budućnost će se u narednom periodu zalagati da se poticaj za malinarstvo uspostavi, te da visina poticaja bude u granicama realnog i izvodivog. Ako kanton ne može izfinansirati 40 feninga po poticaju može 20-25 feninga sigurno .
Grant namjenjen poljoprivredi treba preusmjeriti u grane poljoprivrede koje su zapostavljene a jako zastupljene u našem kantonu kao sto je npr. mljekarstvo
OO SBB Bugojno
