Ostatak jednog vremena: Telefonske govornice se danas najviše koriste u zatvorima

https://www.bugojno-danas.info/

Telefonske govornice se danas koriste izuzetno rijetko, a razlog su nova tehnološka dostignuća u vidu velike rasprostranjenosti mobilnih telefona koji su dostupni gotovo svima.

U većem dijelu Federacije BiH govornice su u nadležnosti BH Telecoma, a lokalne direkcije su zadužene za njihovo održavanje, čišćenje i popravke zbog činjenice da su česta meta vandala.

Poslijeratni period

“Sistem javnih telefonskih govornica je nakon agresije na BiH zaživio je na početku 1997. godine i to u Sarajevu gdje je 3. januara u zgradi Glavne pošte postavljena prva telefonska govornica. Do kraja godine postavljene su 264 govornice na području Federacije BiH, najviše na području Sarajeva – 63, zatim Zenice – 50, Tuzle – 44, Travnika – 37, Bihaća – 34, Mostara – 23 i Goražda – 13 javnih govornica”, rečeno je za Klix.ba iz BH Telecoma.

Naravno, govornice su prvo postavljane na zgradama pošta zbog postojeće infrastrukture, a nakon toga i na mjestima od javnog značaja, kao što su bolnice, osnovne i srednje škole, fakulteti, autobuske i željezničke stanice, hoteli i slično.

Njihov broj se kontinuirano povećavao, a 2001. godine je svečano puštena u rad i 1.000-ta javna govornica. Dvije godine kasnije zabilježen broj od 1.549 instalisanih javnih govornica na svim značajnijim mjestima. Danas je taj broj manji i iznosi cca 1.000 javnih govornica.

Od 1997. na ovamo najveći promet sa telefonskih govornica zabilježen je 2001. godine kada je sa 1.435 javnih govornica obavljeno oko 2.750.000 poziva i potrošeno je 70,26 miliona implusa.

Iako je 2001. godine obavljen najveći broj poziva sa govornica u posmatranom periodu, 2000. godine je zabilježeno najviše potrošenih implusa i to nešto više od 99 miliona na 2,5 miliona poziva.

Pobjeda mobilnih telefona

Danas je taj broj znatno manji te je tokom 2015. obavljeno 138.326 poziva sa govornica ili potrošeno 1,8 miliona impulsa, i to najviše na području Sarajeva.

Zajedno sa padom dolaznih poziva, zabilježen je i pad prodaje telefonskih kartica. Najveći broj prodanih telefonskih kartica ostvaren je 1999. godine kada prodano 968.046 kartica u vrijedonosti od 8,9 miliona KM, od čega je 500.000 prodanih telefonskih kartica od 50 implusa.

Danas, telefonske govornice se danas najviše koriste po zatvorima i zgradama pošta, gdje su dostupne 24 sata na dan, a najmanje u školama, koje su zbog školskih raspusta zatvorene određeni period u godini. Također, naglašavaju iz BH Telecoma, zabilježeno je da se telefonske govornice više koriste u ljetnim mjesecima i to prema međunarodnom saobraćaju.

Telefonske govornice u brojevima

Na području direkcije Bihać danas postoje 102 telefonske govornice u nadležnosti BH Telecoma, u Brčkom tri, u Goraždama 24, u Mostaru 108, u Sarajevu 406, u Travniku 78, u Tuzli 142, a na području Zenice 120. Kada se sve sabere, BH Telecom trenutno upravlja sa 983 telefonske govornice u Bosni i Hercegovini.

Historija telefonskih govornica

Telefon je u BiH prvi put upotrijebljen 1882. godine za potrebe vojske i administracije, dok su privatna lica bila isključena iz njihove upotrebe. Tek 1894. godine instaliranjem gradske telefonske govornice u Sarajevu učinjeni su prvi značajni pomaci ka javnom telefonskom saobraćaju i to tako da je stanovništvu bilo dopušteno korištenje telefona u slučaju neke opasnosti.

Izgradnja telefonske mreže trajala je do 1898. godine. Svečano otvaranje javnog saobraćaja u Sarajevu obavljeno je 16. novembra 1898. godine, a nakon toga se mreža javnog saobraćaja širi i na druge krajeve BiH.

Javne telefonske govornice osim što su postavljane u većim gradovima često su se mogle naći i u manjim mjestima kao što su Kiseljak, Teočak i sl. Telefonske govornice su najčešće postavljane u poštama, na zgradama opština i tadašnjih policijskih stanica.

klix.ba

https://www.bugojno-danas.info/ https://www.facebook.com/Gradski-TAXI-Bugojno-536291753372444/ https://mfbanka.com/stednja/ https://www.bingotuzla.ba/katalozi-u-bingu/