Koliko građanima ostane novca “sa strane” nakon životnih troškova

https://www.zekataxi.com/ http://www.bingotuzla.ba/katalogtehnike

Velikom broju građana Bosne i Hercegovine nakon neophodnih mjesečnih troškova za hranu i režije za neplanirane i hitne troškove ili za “ostavljanje sa strane” gotovo da ne preostane ništa.

Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine u decembru 2022. godine je iznosila 1.180 KM, a u Republici Srpskoj je iznosila 1.217 KM. Sa druge strane Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da sindikalna potrošačka korpa u januaru 2023. godine je iznosila 2.996 KM.

Ovi podaci govore da je pravo čudo kada građani uspiju da stvore određene zalihe novca, a da iznenadni troškovi predstavljaju problem indikator je i to što od gotovo 11 milijardi KM koje su prema podacima Centralne Banke građani dugovali banka,a, čak 70 posto se odnosilo na nenamjenske potrošačke kredite.

Također, više od pola miliona građana BiH je koristilo opciju odlaska “u crveno” tj. dopušteno prekoračenje na svojim računima i po ovom osnovu dugovi su iznosili više od 310 miliona KM.

Sa druge strane pozitivniji su podaci o uštedama građana u bankama. Prema podacima Centralne banke na kraju septembra 2022. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 14,22 milijarde KM i za 271,8 miliona KM su bila manja u odnosu na godinu ranije.

“Većina građana vjeruje da je štednja važna, ali manji broj je u mogućnosti da redovno odvaja novac na mjesečnom nivou, naročito danas kada inflacija smanjuje kupovnu moć. Stanovnici BiH štede novac kako bi stvorili rezerve za teže periode koji mogu doći, a jedan dio to čini kako bi finansirali veće kupovine ili odlaske na odmor”, naveli su iz Centralne banke povodom Međunarodnog dana štednje.

Edin Pašić iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo kaže kako starije generacije više vode računa i imaju crne fondove, dok kod mlađih generacija više se ide u pravcu posudbi i kredita, piše Klix.

“Što se tiče novca kojim potrošači raspolažu on definitivno nije dovoljan za uštedu. Kada se sve sabere i oduzme, pogotovo sa inflacijom teško se pravi kalkulacija u kojoj potrošači mogu sve platiti”, govori Pašić.

Kao jedan od problema ističe, to što uprkos svim savjetima i uputstvima o finansijskoj stabilnosti i odgovornosti se govori da se krediti ne dižu za dnevne stvari i odmor i luksuz to dešava.

“Naši potrošači su stvarno mađioničari ako uspijevaju uštediti. Prosječnoj porodici fali 1.000 KM da namire prosječnu potrošačku korpu. To je ogroman novac ako uzmemo da dvoje ljudi radi za prosječnu platu i pored toga ako kritikujemo kako se pravi potrošačka korpa”, kaže Pašić.

O načinu štednje zaključuje da će se dio odlučiti da umjesto u novcu zbog inflacije uloži u investicije kao što su nekretnine, ali primjećuje i generacijsku razliku dok stariji više vjeruju čuvanju “u dušeku”, mladi koriste usluge banaka.

http://www.kasmir.ba/index.php/katalog/