U potrazi za boljim životom, od 2007. godine Bugojno je napustilo oko tri i pol tisuće Hrvata povratnika. Više o njihovom svakodnevnom životu u ovome gradu saznala je novinarska ekipa televizijske emisije “Pogled preko granice”.
Hrvati Bugojna u protekla dva i pol desetljeća doživjeli su dva egzodusa: nakon onoga prvog – ratnog, u obnovljene kuće i stanove vratilo se oko šest tisuća prognanih Hrvata. No, zbog ekonomskih razloga, od 2007. godine do danas iz Bugojna je u potrazi za boljim životom ponovno otišlo oko tri i pol tisuće Hrvata povratnika. Danas ih zastupa samo tri od 25 vijećnika u Općinskom vijeću Bugojna i ne može se mnogo toga učiniti.
– Što se tiče zastupljenosti u javnim poduzećima i institucijama nismo zadovoljni, mali broj Hrvata je zaposlen iako nam po popisu iz 1991. pripada veliki broj tih položaja. Međutim, kad god se natječaj raspiše tu su uvijek neke makinacije pa naši ljudi Hrvati ne mogu dobiti zaposlenje ili ih dobivaju u malome broju – rekao je Igor Vrljić, predsjednik Općinskog vijeća Bugojna (HDZ BiH) za televizijsku emisiju “Pogled preko granice”.
Međunacionalne odnose u Bugojnu još opterećuje nepoznata sudbina 36 pripadnika HVO-a i civila koji su 1993. odvedeni iz logora Armije BiH. No, unatoč svim problemima, suradnja s vlastima je korektna.
– Imali smo usvajanje proračuna i osigurali smo 30.000 KM za našu igraonicu – dječji vrtić u sklopu Kruha sv. Ante. Imamo 2 tete, čistačicu i kuharicu, 26 djece u vrtiću i ne bismo mogli poslovati bez te pomoći općinskih vlasti – nastavio je Vrljić.
Posljednji parlamentarni izbori primjer su kako kako Hrvati u BiH mogu utjecati na svoj politički položaj.
– Na proteklim izborima imali smo 200 dopisnih glasova iz Bugojna, što nam je pomoglo prilikom formiranja vlasti u županiji i na višim nivoima, a ja se nadam da će se taj trend nastaviti i za lokalne izbore. Naime, naše iseljeničke zajednice su velike, postoji velik broj ljudi koji živi vani i nadamo se da će osjetiti svoju građansku dužnost, ali i pravo domoljublje, prije svega prema gradu i ljudima koji su ostali ovdje glasati. To nam je od iznimne važnosti – zaključio je Vrljić.
Hrvati u Bugojnu okupljaju se u kulturnom društvu Napredak. Iako ih je malo, s brojnim su aktivnostima Napretkova najaktivnija podružnica, a vrata Hrvatskoga doma otvorena su svim građanima Bugojna.
– Održavamo koncerte, izložbe, imamo galerijski prostor, knjižnica je na raspolaganju cijelom gradu i pokriva dosta školske lektire, tu su razne aktualne tribine, tečajevi, informatika, a organiziramo i jezične tečajeve – govori Dubravka Vukadin, predsjednica podružnice HKD-a Napredak u Bugojnu.
Njihov ponos su mladi iz tamburaškoga sastava i folklornog ansambla. Sve probe i nastupi počinju prepoznatljivim vokalnim solom Monike Pocrnje koja najčešće vodi pjevačku skupinu. Ljubav prema folkloru još je od malena naslijedila od svoje bake.
U Napretku djeluje i ženski vokalni ansambl, odnedavno prepoznatljiv po klapskoj pjesmi.
– Mi se trudimo preko pjesme prevladati sve barijere koje ljudi stvaraju. Družimo se i mimo pjesme, dobri smo prijatelji i to je što nas svaki puta dovodi na probe. Zajedno izlazimo, slavimo rođendane, Uskrse, Bajrame, Božiće, svi zajedno – ponosno je zaključila Samira Merdžanić, voditeljica ženskoga vokalnog ansambla.
Znatnu finacijsku potporu za svoje aktivnosti bugojanska podružnica HKD-a Napredak dobiva i od Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Uvjeti za rad postoje, ali odlazak mladih teško je nadoknaditi.
(Autor: Stjepan Stjepić)
