Finansijska sigurnost sve češće dolazi u prvi plan kod mladih u Bosni i Hercegovini.
Nestabilna ekonomija, neizvjesnost na tržištu rada i promjenjivi prihodi tjeraju ih da razmišljaju kako da sačuvaju i uvećaju svoj novac.
Pitanja štednje, ulaganja i planiranja budućnosti postala su svakodnevna tema razgovora među vršnjacima.
Ovaj članak istražuje šta motiviše mlade da traže sigurnost, na koji način procjenjuju rizik i koje digitalne alate koriste kako bi osigurali bolju finansijsku poziciju za sebe i svoju porodicu.
Zašto mladi u BiH sve više stavljaju finansijsku sigurnost na prvo mjesto
Rastuća ekonomska neizvjesnost natjerala je mnoge mlade u Bosni i Hercegovini da preispitaju svoje navike i prioritete kada je riječ o novcu.
Nestabilno tržište rada, česte promjene u zakonodavstvu i visoka stopa nezaposlenosti ostavljaju mladima malo prostora za greške.
Mnogi od njih osjećaju da nema garancije ni za osnovnu egzistenciju, pa čak ni fakultetska diploma više nije sigurna karta za stabilna primanja.
Sve to dovodi do toga da mladi ranije nego prije počinju razmišljati o štednji, investiranju i zaštiti onoga što imaju.
U razgovorima sa studentima iz Sarajeva i Banjaluke često čujem isto pitanje: Kako se najbolje zaštititi od neočekivanih troškova ili gubitka prihoda?
Upravo tu nastupaju digitalne platforme specijalizirane za procjenu rizika i finansijsko planiranje.
Platforme poput HR rizik pomažu mladima da razumiju vlastitu finansijsku situaciju, uporede opcije štednje ili investiranja te dobiju preporuke prilagođene njihovim potrebama.
Tako postaje lakše donijeti informisane odluke – bez obzira da li se radi o otvaranju prvog računa ili izboru police osiguranja.
Kada svaki dinar može napraviti razliku, ovakav pristup nudi realnu prednost generaciji koja želi kontrolu nad sopstvenom budućnošću.
Najčešće strategije i alati koje mladi u BiH koriste za veću finansijsku sigurnost
Mnogo mladih u Bosni i Hercegovini želi preuzeti kontrolu nad svojim novcem i graditi stabilniju budućnost. Neki to rade iz lične potrebe, a drugi prate globalne trendove.
Bez obzira na motivaciju, zajednički im je cilj: razviti navike i koristiti alate koji pomažu da troškovi ne izmaknu kontroli, štednja postane realna, a ulaganja nisu puka lutrija.
Tri najzastupljenija pristupa su korištenje digitalnih aplikacija za praćenje budžeta, kontinuirana edukacija kroz online kurseve i ispitivanje mogućnosti investiranja – prvenstveno u kriptovalute i dionice.
Digitalne aplikacije za budžetiranje i štednju
Aplikacije poput Wallet, Revolut i domaće Mobilna Banka postale su svakodnevica kod mnogih mladih. Glavna prednost je što svaka transakcija ostaje zabilježena pa nema više nagađanja gdje je nestao novac do kraja mjeseca.
Neki biraju opcije koje automatski izdvajaju sitne iznose prilikom svake kupovine – popularno “zaokruživanje” – tako da se štednja dešava spontano, gotovo neprimjetno.
Imam prijatelja koji koristi kombinaciju dvije aplikacije: jednu za dnevne troškove, drugu isključivo za planiranje putovanja. Takva strategija olakšava praćenje različitih ciljeva i podstiče odgovornije ponašanje prema novcu.
Jasna vizualizacija troškova pomaže mladima da prilagode navike odmah, a ne kad bude kasno.
Edukacija i online kursevi o finansijama
Sve više mladih ulaže vrijeme (i ponešto novca) u vlastitu edukaciju iz oblasti ličnih finansija. YouTube kanali posvećeni investiranju na Balkanu bilježe rekordan broj pregleda, dok se besplatni webinari brzo popunjavaju.
Mnogi započinju sa osnovnim kursima o budžetiranju ili osnovama investiranja, pa polako prelaze na specijalizovanije teme poput pasivnih prihoda ili analize tržišta.
Virtualno finansijsko obrazovanje, kako navodi Strategija za mlade Federacije BiH do 2027., pokazuje se ključnim: dostupni kursevi putem digitalnih platformi podstiču rast samopouzdanja u donošenju odluka o štednji ili ulaganju.
Praktičan savjet: Ako niste sigurni odakle krenuti, najprije potražite recenzije popularnih kurseva ili pitajte kolege šta im je konkretno pomoglo u svakodnevnom životu.
Investiranje u kriptovalute i dionice
Pojedini mladi iz BiH sve češće eksperimentišu s digitalnim investicijama. Najviše pažnje privlače kriptovalute – često zbog njihove dostupnosti i potencijalno brze zarade – ali interes za dionice regionalnih kompanija također raste.
Ipak, nije sve sjajno: mnogi priznaju da ulažu samo male sume kako bi testirali tržište bez prevelikog rizika. Neki svoje prve korake rade preko edukativnih demo naloga ili uz mentorstvo iskusnijih prijatelja.
Prema Kriptovalute među studentima, studiji iz 2023. godine, znatan broj studenata vidi digitalna ulaganja kao priliku ali im pristupaju oprezno zbog promjenjivosti tržišta i čestih regulatornih promjena.
Lokalni forumi i grupe na društvenim mrežama često služe kao mjesto razmjene iskustava – kako uspjeha tako i grešaka koje drugi žele izbjeći.
Najveće prepreke mladih u BiH na putu do finansijske sigurnosti
Bez obzira na sve veću svjesnost o važnosti finansijske sigurnosti, mladi u Bosni i Hercegovini nalaze se pred ozbiljnim preprekama.
Niska primanja, nestabilno tržište rada i skromna institucionalna podrška najčešći su problemi s kojima se susreću.
Mnogi iz prve ruke osjete da im trenutni uslovi otežavaju planiranje budućnosti i onemogućavaju dugoročno razmišljanje.
Ipak, neki pronalaze kreativne načine kako bi umanjili ove izazove—bilo kroz povremene poslove, rad u inostranstvu ili samostalno obrazovanje o ličnim finansijama.
Uticaj ekonomske nestabilnosti i tržišta rada
Većina mladih danas zna kako je teško štedjeti kada nemaš stabilan posao ili redovne prihode.
Česta promjena posla i niske plate ne ostavljaju mnogo prostora za ulaganje ili stvaranje “sigurne zone”.
Mnogi biraju da žive sa roditeljima duže nego što bi željeli upravo zbog neizvjesnosti zaposlenja.
Zato je balansiranje između trenutnih životnih troškova i dugoročnog cilja finansijske nezavisnosti često nemoguća misija.
Zanimljivo je da dio mladih vidi odlazak u freelance vode ili IT sektor kao izlaz iz ove situacije, ali to nije dostupno svima.
Nedostatak povjerenja u finansijske institucije
Povjerenje prema bankama ili osiguravajućim društvima kod mladih je tanko, što dodatno otežava njihovu spremnost za štednju klasičnim putem.
Mnogi su svjedočili primjerima gdje prijatelji ili porodica nisu imali dobra iskustva s tradicionalnim bankarskim proizvodima, što ih dodatno udaljava od ovih opcija.
Stavovi mladih prema bankama pokazuje da čak 67,5% mladih ima negativan ili neodređen stav prema budućnosti—što reflektuje generalnu nesigurnost prema cijelom sistemu, a ne samo pojedinačne proizvode banaka ili osiguranja.
Kao rezultat toga, sve češće traže alternativne načine za upravljanje novcem—od digitalnih aplikacija do kriptovaluta—ali i dalje postoji osjećaj opreza prilikom donošenja važnih odluka o investiranju ili štednji.
Socijalni i kulturni faktori
Kod nas porodica često ima presudnu riječ kada se donose odluke o trošenju i štednji. Nije rijetkost da stariji članovi insistiraju na tradicionalnom pristupu novcu čak i kad to nije najpraktičnije za današnje vrijeme.
Pritisak okoline se ogleda u poređenju sa vršnjacima: ako neko kupi auto ili ode na luksuzno putovanje, često se stvara osjećaj da “zaostaješ” ukoliko sebi to ne možeš priuštiti.
S druge strane, jaka povezanost sa zajednicom ponekad donosi solidarnost—kada nastupe financijske teškoće, rodbina ili prijatelji mogu biti ključna podrška dok traje period nesigurnosti.
Kako mladi mogu graditi sigurniju finansijsku budućnost: preporuke i perspektive
Sve više mladih u Bosni i Hercegovini razmišlja o načinima kako dugoročno osigurati stabilnost u svijetu gdje ekonomske promjene dolaze brzo i često neočekivano.
Stručnjaci savjetuju da se naglasak stavi na finansijsku pismenost, otvorenost prema novim alatima, kao i međusobnu podršku unutar zajednice.
Posebno je važno koristiti dostupne izvore informacija, tražiti prilike za dodatnu edukaciju te aktivno pratiti lokalne primjere uspjeha.
Uloga države i nevladinih organizacija
Kada pogledamo širu sliku, jasno je da institucionalna podrška igra presudnu ulogu za mlade koji žele napredovati na polju ličnih finansija.
Edukativni programi, grantovi za poduzetništvo i mentorske inicijative pružaju ne samo konkretna znanja nego i osjećaj pripadnosti zajednici koja ulaže u svoju budućnost.
Programi podrške mladima opisani u strategiji za period 2025–2034. posebno ističu važnost ulaganja u digitalne vještine, inovacije i profesionalni razvoj mladih širom zemlje.
- Lokalni grantovi za start-up projekte
- Edukativne radionice o štednji i investiranju
- Mreže mentora iz realnog sektora
Kao neko ko prati ove programe iz prve ruke, mogu reći da praktična iskustva kroz takve inicijative često prave najveću razliku kod mladih koji su nesigurni odakle početi.
Pozitivne priče i iskustva mladih
Nema boljeg motivatora od uspješne lokalne priče – a takvih primjera ima sve više čak i iz manjih gradova BiH.
Jedan student iz Banje Luke pokrenuo je vlastitu online radionicu štednje nakon što je prošao besplatan program financijske edukacije. Danas pomaže vršnjacima da postave ciljeve štednje uz pomoć mobilnih aplikacija.
Slično tome, mlada preduzetnica iz Tuzle uz mentorstvo nevladine organizacije razvila je platformu za prodaju rukotvorina koja joj omogućava stabilan prihod dok još studira na fakultetu.
Ove priče pokazuju koliko edukacija, mentorska podrška i vlastita inicijativa mogu voditi do stvarnih rezultata. Za mnoge mlade to je pravi put prema većoj samostalnosti i sigurnosti – uz hrabrost da se proba nešto novo čak kad svi oko vas sumnjaju u uspjeh.
Zaključak
Finansijska sigurnost mladima u BiH nije samo želja već konkretan cilj koji oblikuje njihove odluke i svakodnevicu.
Iako je put do stabilnosti često prepun prepreka, iskustva pokazuju da ulaganje u znanje, korištenje digitalnih alata i oslanjanje na podršku zajednice čine razliku.
Oni koji stalno uče i prate nove trendove lakše se prilagođavaju tržištu i brže dolaze do rezultata.
Konačno, otvorenost za inovacije i spremnost na saradnju mogu mladima omogućiti da izgrade finansijsku sigurnost koja traje kroz različite životne faze.
