Husein Šljivo, rođen je u Prozoru 1977., sa stalnim boravištem u Bugojnu.Završio je Pedagošku Akademiju na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru gdje je stekao diplomu nastavnik likovnog odgoja 2001. godine. Sedam godina kasnije (2008) završava nastavnički fakultet gdje je stekao zvanje profesor likovne kulture-diplomirani grafičar. Trenutno na postdiplomskom studiju na Nastavničkom fakultetu u Mostaru. Radi kao nastavnik i profesor likovne kulture. Ovo mu je sedma samostalna izložba. Iza sebe ima oko 200 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Boravio na više likovnih kolonija( Bugojno, Konjic, Brčko, Beograd,).Realizirao likovne kolonije u Prozoru i Dane fotografije Bosne i Hercegovine. Dobitnik nekoliko nagrada.Član u više likovnih udruženja( BIH, Srbija, Njemačka)
IMT – imal mene tu
Husein Šljivo za ovih petnaestak godina aktivnog bavljenja likovnom umjetnošću svoju inspiraciju pronalazi u svakodnevnom životu, koristeći sve tehnike i tehnološka pomagala koja su mu pri ruci.Pored klasičnih likovnih tehnika koristi i fotoaparat i digitalnu tehnologiju (i digitalni print). Ovaj nam multimedijalni umjetnik sanja svoj likovni svijet otvorenih očiju kao Corto Maltežanin iz Prattove sage, jer nam i sam kroz medij stripa sanja bolji svijet ukazujući svojim kratkim uratkom „Prokletstvo rata“ na svu pogubnost i besmisao ratovanja. Takav nam je ovaj umjetnik, vrlo istančanog osjećaja za istinu i pravdu, spreman uvijek ukazati na lažni sjaj tzv. zvijezda i zvijezdica“, na sve društvene devijantnosti, na lažni moral, dvostruke aršine, nepotizm, politički lopovluk i kriminal, kojemu smo nažalost svjedoci svi mi, u svim zemljama regiona u tranziciji.
Ova nam izložba kolažiranih eksponata zorno ilustruje kakve su nam predizborne stranačke političke kampanje, te nam kao angažovani umjetnik Husein Šljivo ogoljujei do srži ukazuje na karakter i moral svih potencijalnih aktera. Tim prije što nas u oktobru čekaju možda i najvažniji izbori poslije Daytona do danas.
Izložba IMT (Imal’ mene tu) vjerujem da će biti pravi kulturni događaj i „svetionik“ za sve one koji su još uvijek slijepi pored očiju, te da će, bar onima koji budu vidjeli ovu izložbu,umjetnik „sa svojih eksponata“ bar malo otvoriti oči, jer to i jeste svrha i cilj ove izložbe.
Alija Balta
Akademski grafičar
MODERNI PRIMITIVIZAM
„PARADA PRIMITIVE I FOLKLORA“Ovim radom prof. Husein Šljivo otvara svoju izložbu i uvodi nas u njegov novi ciklus radova. Na radu sedam veličanstvenih sa Šljivinim likom stoje kao skeleti nad morem nagih lešina sa izbačenim stražnjicama simbolika ovog rada nam otkriva upravo o čemu Husein Šljivo govori u svom novom ciklusu. O svijetu MODERNOG PRIMITIVIZMA, gdje su poljuljane moralne vrijednosti i izokrenuti položaji. Gdje slobodnom možemo reći a i pitati se: „ Šta je guzica a šta obraz!“. U današnjem vremenu raznobojne stranke kursadžija su zavladale. Boje su dobile drugačiji smisao i zbog njih se vode ratovi ( kako kod nas tako i u svijetu). Primjer smisla vidimo na njegovom radu gdje kaže „ Za moj bolji život“, ili da se sve svelo oko fotelja i novca ( npr rad „ Za moj džep“ i sl
Kako se radovi nizaju vidimo vrlo jasno, čak i ogoljeno o čemu prof. Šljivo progovara ( Zaključite gledajući sopstvenim očima). Vidimo da Husein“ Zna držati stvar u rukama“ i da je svjestan situacije u kojoj živi i u kojoj mu djeca ( ali i naša djeca) odrastaju. Kroz radove se provlači intelektualni humor kojeg crpi a i nalazi u TLN-a, u Monty Pajtonovcima, Alan Fordu i slično. Nakon što pregledamo radove ispočetka se smijemo ali nakon određenog vremena, shvatamo da ispod tog humora ( tipičnog za BIH narod ) leži hladna i ozbiljna istina. U ovom svijetu igara, rijalitija i kupljenih znanja“ Nikad dosta para“. Zato možemo reći, da prof. Šljivo u svojim radovima „ svoj“ kamen koji ga žulja smiono nosi i progovara o problemima ljudi( ovo problemi traju već više godina) i ukazuje da on ne želi biti ovca. Da li Vi želite i dalje biti ovce.
Akademski slikar Nihad Ćosić
PROTIV LOŠE BESKONAČNOSTI
„Nijemi 10 centi, gluvi 10 centi, gluvonijemi 20 centi.“ iz Alan Forda
U zemlji apsurda ovaj Huseinov projekat ne izgleda nimalo apsurdno, iako je rezultat apsurdnosti stanja koje se njeguje preko dvadesetak godina, i odavno nam daje zrele plodove sa svojih širokih i raskošnih grana.
Iako, na prvi pogled, u svojoj jednostavnosti vizuelnih datosti i konteksta djeluje zabavno, ipak treba biti oprezan pred tim zabavnim.
Huseinu je ta „zabavnost“ na poslednjem mjestu u hijerarhiji mišljenja njega samoga i poruka koju utiskuje u izložbu,kao vizuelnu cjelinu, i u pojedinačne radove, kao djeliće te cjeline.
Životareći – kao i svi mi-u jednom retardiranom društvu u kojem većina nema ni elementarne pismenosti u pitanjima demokratije, ekonomije, umjetnosti i, uopšte, humanih civilizacijskih dostignuća savremenog svijeta, u zemlji gdje je većina lišena postavljanja pitanja- pa i onih najjednostavnijih- on lepršavo uživa, kroz umjetnički medij, u svojevrsnim vježbama ironije, kreirajući kolaže svjesno jednostavne i ogoljene, vizuelno prijemčive i djeci nižeg uzrasta. I to nije slučajno. To Husein radi namjerno, kao određenu vrstu osude i opravdanog poniženja upućenog svima onima koji to „drvo apsurda“ njeguju i brane, toliko dugo da bezrezervno vjeruju u ljekovitost njegovih trulih plodova, čak i kad su beznadežno njima zatrovani.
On nudi jedno rješenje, kao nelagodnu mogućnost biranja, koje kao takvo kod nas ne postoji u sferi racionalnog.
Koristeći svoj lik, on mudro izbjegava moguće probleme koji bi potencijalno postojali pri korišćenju nekih drugih „faca“.
U toj ponudi on se ponaša umjetnički brutalno, a ta brutalnost je isključivo intelektualnog porijekla.
To je akcija bez izvinjenja, smicalica, kombinacija, šurovanja ili prenemaganja, koristeći poznate citate iz Alan Forda, koji svojom apsurdnošću oslikavaju naš svakodnevni apsurdni život i snagu opsene za koju većina vjeruje da ne postoji, a što je svojevrsno dekodiranje potencijala somnabulnih političkih obećanja.
Multipliciranje vlastitog lika, bez promjena, doprinosi snazi cjelokupnog konteskta apsurdnosti kojem se ne nazire kraj, niti bilo kakva mogućnost promjene stava, vizure, perspektive…
Politički retardiranim mozgovima širokih narodnih masa on govori neposrednu istinu, na najbrutalniji način, koja je pozicionirana iza kulisa u svakoj izbornoj bosanskohercegovačkoj godini, i koja stoji ispred svakog lika sa plakata – majstora opsene. To su svojevrsni prevodi sa jednoga na drugi jezik.
Kreirajući ove radove u formi predizbornih plakata ili bilborda, Husein potpuno razbija tu politikantsku čaroliju i razmotava šarene papiriće, u koje „gospodari svega i svačega“ umotavaju svoje istinske laži. Husein tim aktom raščaravanja laži ne laže. On govori i piše istinu, razbijajući ljepotu iluzija.
Zbog toga akta on rizikuje da od širokih narodnih masa, konzumenata šarenih laža, bude proklet.
U bezbolnijem slučaju mogao bi biti osuđen na izopštavanje iz stada, kojemu nikada i nije pripadao i, uprkos svemu, potpuno slobodan može, ne vjerujući u novo carevo ruho, nastaviti vikati: „Car je go!“
Mr Željko Jelić Kremanski
