Ljudi kupuju sve manje i odlučuju se za hranu lošijeg kvaliteta jer je jeftinija • Prognoze su različite, od onih da nas čekaju nova poskupljenja do onih da će doći do stabilizacije
Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci značajno su porasle. Građanima je to dobro poznato jer ih gotovo svakodnevno u prodavnicama dočekaju nove – veće cijene.
Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Futura, problem vidi u tome što domaće institucije ne reaguju onako kako bi trebale.
EKSTRA PROFIT
– Prosječna obitelj treba izdvojiti 2.900 KM za potrošačku košaricu. Odričemo se normalne kvalitetne hrane, hranimo se lošije jer je to jeftinije. Odričemo se kulture, sporta, higijene. Odričemo se mnogo stvari i u tome se ogleda naše čarobnjaštvo, nisu to vještine, to je naše tužno svakodnevno odricanje od normalnih stvari, kaže Bago, koji ne očekuje pad cijena.
– Mi već godinama imamo trend rasta, imali smo puzajuće poskupljenje, sada imamo galopirajuće i ono se neće zaustaviti bez kvalitetnih mjera naših institucija. Zemlje regije i Evrope pogotovo uvode razne mjere, subvencije za ugrožene kategorije, kako bi lakše prebrodile krizu, pa i nadolazeću zimu. Međutim, naše institucije ne rade ništa, bilo je nekih populističkih metoda, svakome po sto maraka, ali to nije ništa, to je mizerija, rekao je Bago napominjući da novca ima.
– Zbog povećanja cijena, veći je i priliv, rekordni, moramo prisiliti institucije da taj novac, naš novac, ulože u nas. Bez toga se nemamo čemu nadati, ova stihija vodi samo daljnjim poskupljenjima. To ne prestaje, samo ide dalje, novu godinu ćemo dočekati sa iznosom potrošačke košarice većom od tri hiljade KM. Dakle, to neće stajati, upozorava Bago.
Međutim, Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, procjenjuje da će doći do stabilizacije cijena.
– Postoje dva razloga za to, kupovna moć naših građana je smanjena i samim tim je i manja mogućnost konzumacije i potrošnje osnovnih prehrambenih namirnica, pa će onda vjerovatno i oni koji su do sada dizali cene shvatiti da ih moraju držati na nekom nivou ako ih čak i ne smanje, kaže Pavlović, uočavajući da smo definitivno zanemarili domaću proizvodnju.
– Znamo situaciju sa cenama mleka, a mi smo bili izvoznici, kada vidim da resorna ministarstva ne podržavaju i neće da plate farmerima, proizvođačima onu cenu koju oni kažu da ih košta proizvodnja, to me onda zaista zabrinjava. Od zemlje koja je imala suficite mleka i bila značajan izvoznik postali smo neko ko se zbog zanemarivanja proizvodnje doveo do toga da je otkupna cena po litri 80 feninga, a u maloprodaji plaćamo do 2, 5 KM, rekao je Pavlović.
Ističe da su prehrambeni proizvodi skuplji u odnosu na mnoge druge države.
– Imam prijatelja u Australiji koji kaže da je kod nas hrana 30 odsto skuplja nego kod njih, imamo situaciju da je Srbija ograničila cene osnovnih životnih namirnica, intervenisala iz robnih rezervi i na taj način su uspeli da amortizuju poskupljenja, kaže Pavlović.
On smatra da se ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice mora ponovo aktualizovati.
Prema najavama mlinara, do kraja godine u našoj zemlji će poskupjeti brašno, što otvara vrata i za povećanje cijena pekarskih proizvoda. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, smatra da za to nema razloga jer se radi sa lanjskim rodom, “znači, radi se sa pšenicom koja je otkupljena već odavno po cijeni koja je tada bila”.
– Od kile brašna se prave tri hljeba, to je 4 i po KM, a ako je platio kilu brašna marku, to su esktra profiti. Ne može reći da mu tri marke nosi gorivo struja, i ostalo, nemoguće, oni ekstra profitiraju sve po leđima naroda – to država može zaustaviti u jednom potezu, rekao je Bićo.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da nema novih faktora koji bi trebali dovesti do povećanja cijena u neposrednoj budućnosti.
– Dolar je počeo da pada, što povoljno utiče na cijenu goriva, nema nekih novih udara koji se očekuju. Međutim, činjenica je da imamo i značajan dio poskupljenja koja nisu samo objektivno uslovljena već se koristi i prilika opšte atmosfere, inflacije, da se cijene povećaju. Ima i zloupotreba, upozorava Gavran i dodaje da je teško očekivati pad cijena ukoliko ne dođe do značajnijeg pada troškova, recimo energenata.
– Drugi način je da se utvrde odstupanja, odnosno da neko zloupotrebljava stanje, da se onda kontrolom ograniče cijene koje su neopravdano visoke i da se donesu neke mjere koje bi pomogle smanjenje cijena. Ali ako se ništa ne učini, najbolje što možemo očekivati je da se cijene stabilizuju, rekao je Gavran.
KO MOŽE PLATITI?
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objavio je ranije listu proizvoda koji su najviše poskupjeli u proteklu godinu, tačnije od avgusta prošle do avgusta ove godine. Prema njegovoj tabeli, za više od 50 posto poskupjeli su i jestivo ulje, šećer, brašno, toalet-papir i dizel-gorivo. Ovu listu “top 10” zatvara juneće meso, koje je “otišlo gore” za blizu 34 posto. Kako je napisao, “sa nostalgijom ćemo se sjećati cijena pojedinih proizvoda”.
– Smatram da BiH neće biti direktno pogođena nedostatkom. Hrane će biti na policama supermarketa ili gradskih tržnica. Pravi problem naših građana će biti cijena tih proizvoda. Tko će sebi moći sve priuštiti, a tko će morati dobro razmisliti šta će u potrošačku korpu. Sigurno je to da je vrijeme jeftine hrane prošlo i na to se naši građani moraju navići, rekao je ranije za Dane prof. dr. Muhamed Brka.
oslobodjenje.ba