Bugojno je i kraljevski grad – piše Viktor Dundović

https://www.bugojno-danas.info/novo-u-dstore-ne-trebate-platiti-skuplje-najjeftinije-mjesto-za-tehniku/' https://www.facebook.com/Gradski-TAXI-Bugojno-536291753372444/

Piše Viktor Dundović

Kraljica Jelena, bosanska kraljica 1395.-1398., udovica kralja Stjepana Dabiše iz dinastije Kotromanića; smijenili su je velikaši nakon provale Turaka u Bosnu 1398.

Stjepan Dabiša, bosanski kralj (1391.-1395.), brat Tvrtka I Kotromanića; izgubio po njemu stečene oblasti; od 1393. vazal ugarskoga kralja Žigmunda.

Stjepan Dabiša zadobi ne ujedinjenu Bosnu kao cjelinu i još se nađe između 3 vatre i 3 kovačka čekića od Ugara, Napulja, Turaka a iznutra su bivale sve žešće i češće krvave borbe između osiljenih bosanskih velikaša koji naizmjence koriste i tursku vojsku u svojoj međusobnoj borbi. Turci iskoristiše ovaj najam kako bi stekli uvid u unutrašnje stvari Bosne te 1398. Turska vojska po prvi put provali samostalno u Bosnu i silno je popali i opljačka a što je svakako doprinijelo makinjanju Jelene sa bosanskoga prijestolja kako zapisa Vjekoslav Klaić u svojoj knjizi iz 1882.:

„Razkraljica Jelena Gruba spominje se još jednom u ožujku 1399.; nu iza toga nestaje joj sasvim traga.“

E ovaj Klaićev zapis otvara mogućnost da je Jelena sklonjena ili udaljena sa prijestolja u neki drugi kraj daleko od javnosti. A da je bila pogubljena svakako bi o tome bilo negdje pomena. Dakle, vrlo moguće da je ona sklonjena baš u bugojansku crkvu jer ima pomena da je ona počesto boravila u našemu kraju oko Bunte.

Negdje početkom mart 2020. susrećem druga Husu Smajića i pitam šta ima kod njega novo misleći na sve ono oko njegove crkve. A on odmah kao da je jedva dočekao da ukaže na vrijedne rezultate istraživanja koja su se odvijala čak u Americi. Kaže kako je velika vjerovatnoća da je tu sahranjena bosanska kraljica Jelena Gruba i da se prvi nalazi uklapaju u tu teoriju. ima logike ako se podsjetimo historijske pozadine. Na tom lokalitetu je bila crkva pa čak i samostan po nekim izvorima. 1395. umire bosanski kralj Stjepan a u ime njegova maloljetna sina vlada njegova majka Jelena naredne 3 godine. Tadašnja bosanka velikaška previranja su još uvijek veoma turbulentna a već su i Turci samostalno prodrli u Bosnu a prije su samo dolazili kao plaćenici u međusobnom obračunu i borbi za vlast među bogataškim porodicama. Dakle, imali su višegodišnji uvid u unutrašnje rastrojstvo Bosne i uprkos ogromnom redovnom danku kojeg su ubirali od Bosanskog kraljevstva oni prekršiše taj vazalski dogovor i velikom silom provališe u Bosnu poharavši je kao niko do tada. Pored ostalih problema na bosanskom prijestolju i ovaj upad Turaka je doprinio da kraljica Jelena bude smijenjena. E njena smjena je direktno vezuje baš za područje tadašnjeg Uskoplja koje je imalo katoličku crkvu u Veseloj, odnosno Susidgrada i trgovačkog središta u Gračanici a taj predio je bio poveznica šire Dalmacije sa Bosnom odakle su vodili puti na sve četiri strane svijeta baš kao i danas. I naš historičar profesor Huso Čepalo kaže da je „tu bilo kulturno, političko i duhovno središte župe Skoplja sve do dolaska Osmanlija u ove krajeve“. A u obližnjoj Gračanici se čuje legenda kako je baš kraljica Jelena počesto boravila baš tu u dolini Bunte gdje se čamcem vozala po manjem jezercu od rijeke. I onda kada je došlo do njene smjene sa prijestolja ona se morala negdje skloniti a najlogičnije mjesto je bilo baš ta crkva odnosno prateći pominjani samostan a o čemu govori i arheologinja Ajla Sejfuli da se oboje spominje u dokumentima – crkva sa samostanom u kojeg je ona i mogla otići kao udovica i smijenjena kraljica a obližnji kraj joj je dobro poznat i drag. I onda činjenica da je tu pronađen ženski skelet sa dugom ženskom kosom, pa broj godina koje je ona tada imala potvrđuju i nalazi, pa pozlaćeno platno u koje je skelet bio umotan, pa spominjanje u nekim izvorima kako su tu sahranjena dva bosanska kralja (od kojih je zapravo jedna kraljica Jelena. A skelet muškarca bi mogao biti skelet njenog muža Stjepana Dabiše? Pronađena su i dva dječija skeleta čiji identitet tek treba da se utvrdi…

Za vrijeme Austrougarske navodno je tu blizu crkve prilikom zemljanih radova za potrebe prve elektrocentrale u Bugojnu oko 1910. pronađen i kalež a da je šef izgradnje potplatio radnike da o tome ćute i sada se taj vrijedni nalaz (a zasigurno je bio zlatni) nalazi negdje u privatnoj zbirci Austrije.

Obližnje lokacije stećaka oko crkve svjedoče da su tu uporedo simbiotski egzistirale i katolička crkva i Crkva bosanska odnosno bogumili.

Sve u svemu naš Bugojanac Huso Smajić je zbog humane aktualizacije sve priče oko ovog prvorazrednog  arheološkog nalazišta na svojoj zemlji i svega što je učinio oko toga proglašen za Večernjakovu ličnost godine baš prije 5 godina u martu.

U svakom slučaju ova priča o Husi Smajiću, bosanskoj kraljici Jeleni i dalje se uspješno razvija tako da bi ovoga ljeta tu trebalo sve profuncionisati u turističke i vjerske svrhe jer nalazište crkve je prvorazredno otkriće staro preko 600 godina adekvatno konzervirano, ispitivanje nađenih skeleta se privodi kraju, pronađeni predmeti zaštićeni i sve će se naći izloženo u muzeju u sklopu prekrasnog restorana i uz obližnju repliku izvorne crkve a sve je uklopljeno u prekrasni prirodni ambijent uz rijeku i obližnju šumu. Idealno mjesto za svakoga da ugodno i lijepo provede svoje vrijeme bilo kao vjernik, kao historičar, kao gurman, kao ljubitelj iskonske prirode, kao onaj koga zanima davna prošlost bosanke kraljice Jelene, kao kulturnjak ili slučajni putnik namjernik da odmori tijelo i dušu u bajkovitom krajoliku nedaleko od Bugojna.

A željko Andrijanić –u Večernjaku u svom tekstu pod naslovom „Musliman koji gradi crkvu“ od ponedjeljka 30. ožujka 2015. zapisa i ovu kratku a lijepo sročenu rečenicu o Smajiću „…pomagao je ljudima na različite načine i zasigurno je i ovo što sada radi njegov krik za nekadašnjim Bugojnom, mjestom suživota, mira i tolerancije…“

Najvećim dijelom sve ove radove oko nalazišta finansira sam Smajić, navodeći da mu je i Hrvatska vlada kao i pojedinci pomogla ali i brojni donatori i dobri ljudi i plemeniti ljudi.

Reče Huso kako mu je i načelnik Hasan Ajkunić obećao pomoći. Slažu se dakle kockice u prekrasan i prevažan bugojanski historijski, umjetnički, vjerski, državnički, turistički, kulturni mozaik a čiji idejni začetnik Huso Smajić ove godine stavlja završni kamenčić kao krunu svoga bugojanskoga djela.

10.03.2020.

Viktor Dundović, prof.

https://bit.ly/2A1012f https://www.paypal.me/BugojnoDanas1