Bugojanci! Želite li utopliti svoje zgrade, pročitajte ovaj članak

Panorama Bugojna 15.1.2017.
https://www.zekataxi.com/ https://www.bingotuzla.ba/homemagazin/

Dva dominantna i usko povezana problema sa kojima se svijet danas suočava su sa jedne strane nedostatak i nesigurnost u snabdijevanju energijom i sa druge strane zagađenje okoline i klimatske promjene kao posljedica prekomjerne potrošnje energije. Jedan od načina da se negativni uticaji smanje, te da se pozitivno utiče na održivi razvoj jeste efikasno korištenje energije. Energetska efikasnost nas čini manje osjetljivima na nestašicu energije, smanjuje zagađenje i direktno utiče na poboljšanje životnih uslova.

U sektoru zgradarstva se troši 40 % finalne energije, pri čemu od toga na stambeni sektor otpada 26,8 %. Prema tome, neophodno je poduzeti potrebne mjere kako bi se smanjila nepotrebna potrošnja energije i racionaliziralo korištenje dostupnih energenata u ovom sektoru. Ranija izgradnja objekata i načini grijanja nisu brinuli o uštedi energije. Kao rezultat toga, neefikasno korištenje energije u kombinaciji s trendom stalnog rasta cijena energenata sve više opterećuje domaćinstva s niskim primanjima.

Residential Energy Efficiency for Low Income Households – REELIH (energetska efikasnost za domaćinstva s niskim primanjima u objektima kolektivnog stanovanja) je projekat koji se od 2013. godine implementira na području Bosne i Hercegovine od strane Habitat for Humanity International (HFHI) u saradnji s konsultantskom kućom Enova d.o.o. Sarajevo, uz finansijsku pomoć USAID-a.

REELIH je prvi projekat u Bosni i Hercegovini čiji je cilj povećanje energetske efikasnosti u stambenom sektoru uz istovremeno smanjenje potrošnje energenata, kao i emisija štetnih sastojaka u atmosferu. Uzevši u obzir složenu ekonomsko-socijalnu situaciju u Bosni i Hercegovini, koja u većoj mjeri ograničava implementaciju adekvatnih mjera energetske efikasnosti, poseban fokus Projekta predstavlja pomoć domaćinstvima sa niskim primanjima u povećanju mjera energetske efikasnosti, a u cilju poboljšanja životnog standarda ove kategorije stanovništva, kroz izgradnju samoodrživog finansijskog modela. Glavni ciljevi projekta su:

  • Smanjiti ukupnu potrošnju energije u stambenom sektoru,
  • Smanjiti emisije CO2 i ostalih polutanata iz stambenog sektora provođenjem mjera energetske efikasnosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama,
  • Razviti tržište energetske efikasnosti u stambenom sektoru,
  • Doprinijeti postizanju održivog ekonomskog razvoja uz smanjenje siromaštva.

Većina stanovništva u objektima kolektivnog stanovanja na području istočne Europe je pogođena energetskim siromaštvom, što znači da više od 10 % svojih godišnjih primanja odvajaju za plaćanje računa za grijanje. Iznosi na računima su visoki jer su objekti uglavnom građeni u periodu od 1950. do 1980. godine, s lošim izolacionim osobinama, pri čemu se u međuvremenu stanje dodatno pogoršalo zbog nedostatka ulaganja u ove objekte u toku zadnjih 30 godina.

Kako bi se skrenula pažnja na ovaj problem, HFHI je, u saradnji s konsultantskom kućom Enova, uz podršku USAID-a, razvio multidisciplinarni pristup koji podrazumijeva:

  1. Pomoć odborima etažnih vlasnika na poboljšanju načina održavanja i upravljanja zgradama,
  2. Okupljanje raznih interesnih grupa s ciljem razvoja novih finansijskih i implementacijskih modela za energetsku efikasnost u stambenom sektoru,
  3. Provedbu pilot projekata da bi se interesnim stranama i široj javnosti pokazalo funkcioniranje rezidencijalne energetske efikasnosti u praksi.

Glavni fokus projekta kad je u pitanju energetska efikasnost stambenih objekata su sami stanari. Ljudski životi odvijaju se na lokalnom nivou te se većinom u tom okviru događaju i sva životna iskustva. Zato je mjere energetske efikasnosti najbolje realizirati na lokalnom nivou i time direktno uticati na kvalitet života pojedinaca u društvu. Svi napori su usredotočeni na borbu protiv energetskog siromaštva, tako da porodice trebaju dobiti toplije domove i uštedjeti novac na svojim računima za grijanje, kao rezultat implementacije mjera energetske efikasnosti na svojim zgradama.

U dosadašnjem periodu implementacije projekta, Vlada Tuzlanskog kantona, kao i partnerske općine, učestvovali su u kreiranju finansijskog modela za realizaciju mjera energijske efikasnosti odobrenjem subvencija za ove namjene, što je omogućilo da se na sedam pilot zgrada u Banovićima, Živinicama, Gračanici, Gradačcu i Tešnju postavi toplotna izolacija na vanjskim zidovima, kao i izvrši rekonstrukcija krova. Kako bi se stekla jasna slika o ostvarenim uštedama, vlastitim sredstvima Projekta finansirana je ugradnja mjerača utroška toplotne energije na pilot zgradama.

Nakon uspješno implementirane prve faze REELIH projekta i mnoštva pozitivnih iskustava kako stanara, tako i predstavnika lokalnih zajednica i kantona, započela je druga faza njegove implementacije. U ovoj fazi implementacije Projekta, po uzoru na rezultate Projekta ostvarene u proteklom periodu, pružit će se tehnička pomoć Vladi Srednjobosanskog kantona, resornom ministarstvu, kao i svim općinama u sastavu Srednjobosanskog kantona, da usvoje dugoročni, samoodrživi Akcioni plan implementacije mjera energijske efikasnosti u stambenom sektoru. To će se postići fokusiranjem na razvoj regionalnih resursa i stvaranjem mreže za rješavanje utjecaja rasta cijena energenata na domaćinstva u stambenim zgradama primjenom mjera energetske efikasnosti, te razvijanjem održivih modela finansiranja za zgrade kolektivnog stanovanja.

U tom smislu, između Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK i HFHI potpisan je Memorandum o razumijevanju, koji definira principe i opće ciljeve saradnje učesnika, kao i izražava spremnost kantonalnih i općinskih vlasti za rješavanje identificiranog problema u objektima kolektivnog stanovanja.

Analiza stambenog fonda općine Bugojno je obuhvatila ukupno 101 viševlasničku zgradu sa četiri i više stanova. Od ovih, 79 zgrada je razmatrano za mjere povećanja energetske efikasnosti, dok su ostale zgrade nova, energetski efikasna, gradnja. Pokazalo se da je izoliranjem svih zgrada moguće ostvariti uštedu od 67 % u odnosu na trenutnu potrošnju energije. Ušteda na nivou zgrade zavisi od njene specifičnosti, a to je utvrđeno izradom preliminarnih energetskih audita. Izvršeno je i istraživanje koje je pokazalo da su prosječni troškovi domaćinstva za grijanje 118 KM mjesečno, te da se većina domaćinstva grije putem individualnih ložišta. Na osnovu karakteristika objekata i socio-ekonomske strukture stanara izabrat će se nekoliko stambenih zgrada na kojima će se provesti detaljni energetski audit.

Nakon izračunatih potencijalnih ušteda organizirat će se radionice sa stanarima u sklopu kojih će se prezentirati rezultati analize, uslovi finansiranja, načini kreditiranja i iznosi eventualnih subvencija. Tom prilikom će stanari biti u mogućnosti iskazati svoj eventualni interes za implementaciju predloženih mjera.

Na osnovu rezultata procjene stanja energetske efikasnosti i energetskih potreba zgrada kolektivnog stanovanja, te procjene finansijskih mogućnosti pojedinačnih kućanstava u sklopu ovog Projekta biće predložen najadekvatniji model finansiranja mjera poboljšanja energetske efikasnosti na području općine. U tom cilju biće izvršena i detaljna analiza svih postojećih finansijskih instrumenata i izvora uključujući domaće i strane kreditne finansijske institucije te donatore u ovoj oblasti.

Zato što svi želimo toplije domove!

http://www.kasmir.ba/index.php/katalog/