Sportsko ribolovno društvo “Bugojno” je nastalo 1946 godine i trenutno broji oko 450 članova. Gazduje rijekama na području općine Bugojno, a evo i jedan kratki opis same općine sa tim vodama.
Bugojno ima veoma povoljan geoprometni položaj. Nastalo je na prostoru gdje se iz kotline najlakše prelazi u susjedne prostore. Sjeverno od Bugojna nalazi se prevoj Komar (927m), preko kojeg je Bugojno povezano sa dolinom Lašve i dolinom Bosne. Na sjeveroistoku se nalazi drugi prolaz koji vodi na isto područje, a ide prevojem Rostovo (1.025m). Na jugoistočnoj strani Bugojno je prevojem Makljen (1.123m) povezano sa dolinom Rame i Neretve. Kupreška vrata (1.384m) na jugozapadu otvaraju put prema Splitu i srednjoj Dalmaciji. Bugojno je cestovno približno jednako udaljeno od Banjaluke, Sarajeva, Mostara i Splita. Najveća udaljenost iznosi 205 km (Bugojno-Split), a najmanja 111 km (Bugojno-Banjaluka).
Vode općine Bugojno
Geološka građa reljefa i dovoljna količina padavina omogućili su da se na ovom području razvije relativno bogata riječna mreža. Rijeke su uglavnom kratkog toka i pripadaju slivu Vrbasa. Vrbas izvire ispod Zec planine (Vranica), a Bugojnom teče na dužini od 40 km. Dolina Vrbasa je kompozitna, a površina sliva na prostoru opštine Bugojno iznosi 1.034 km². Proticaj vode se između Gornjeg i Donjeg Vakufa kreće od 0,45 do 6,50 m³/s.
Vrbas i njegove pritoke u ovom dijelu imaju dva maksimuma i jedan minimum vodostaja. Prvi maksimum je krajem marta, početkom aprila, a drugi u septembru i oktobru. Minimalni vodostaj je u avgustu. Prvi maksimum nastaje kao posljedica otapanja snijega sa okolnih planina, a drugi je posljedica pojave dugotrajnih jesenjih kiša.
Dakle, Vrbas i njegove pritoke imaju nivalno-pluvijalni režim. Usljed kolebanja vodostaja u proljeće i jesen na potezu Bugojno-Gračanica dolazi do izljevanja vode iz korita. Ova pojava predstavlja problem poljoprivrednom stanovništvu tog dijela, jer Vrbas svojom snagom erodira poljoprivredno zemljište.
Sliv Vrbasa na prostoru opštine Bugojno je asimetričan. Od većeg broja pritoka duže su lijeve, a najznačajnije su Poričnica, Vesošnica, Okašnica i Gračanica. Od desnih pritoka Vrbasa treba istaći Odžačku i Vilešku rijeku, Vitinu i Drvetinsku rijeku. Kada je riječ o vodama ne treba izostaviti ni termalno vrelo Vruća Voda. Nalazi se u rasjedu između planine Kalin na istoku i Rostova na zapadu. Ovo termalno vrelo udaljeno je od centra grada tek 6 km. Temperatura vode na dubini od 36m iznosi 41ºC.
Najznačajnije pritoke Vrbasa na području Bugojna
…………………….N.V. izvora….Dužina….N.V. ušća
Gračanica…………1.200m……..8,4km…….598m
Okašnica…………….580m……..1,2 km…….568m
Vesošnica……………900m………..7 km…….599m
Poričnica……………..842m……14,5 km…….558m
Odžačka rijeka……..994m……..5,5 km…….598m
Vileška rijeka……..1.000m……12,5 km…….579m
Vitina………………..1.157m………10 km…….575m
Drvetinska rijeka……590m………..2 km…….570m
Na prostoru općine Bugojno, nalazi se i jezero Zanesovići, koje je nastalo na mjestu nekadašnjeg površinskog kopa uglja, rudnika Gračanica. Jezero je od grada udaljeno 10 km, a do njega vodi novi asfaltni put. Od ribe je zastupljen: šaran, babuška, klen, zlatovčica, kalifornijska pastmka, som, smuđ.
– Bugojanska regija sa svojim prirodnim bogatstvom različitih vodotoka čini prostor sa nadprosječnim uslovima za proizvodnju ribe. Na rijeci Okašnici, lijevoj pritoci Vrbasa nalazi se “Ribogojilište Bugojno”. Nakon organoleptičke i fizikalno hemijske analize vode ustanovljeno je da je voda odličnog kvaliteta. Proizvodni ciklus ribogojilišta je u potpunosti zaokupljen proizvodnjom konzumne ribe i mlađi za poribljavanje. Kapaciteti ovog ribnjaka su:
1) Bazeni za matičnjake (3.000 komada ribe)
2) Ribogojilište za mlađ (1.500.000 komada ribe)
3) Rastilište za mlađ (6.000 kg ribe)
4) Proizvodni kapaciteti konzumne ribe (80.000 kg ribe)
Uzgojem mlađi omogućena je vlastita reprodukcija, ali i otvorena mogućnost stvaranja reprocentara za snadbijevanje ribnjaka manjeg kapaciteta uzgoja konzuma kako u Bugojnu, ali i šire. Ribnjak je danas u privatnom vlasništvu.
Dakle, ovo Društvo gazduje rijekom Vrbas sa pritokama na području općine Bugojno,te jezerima Zanesovići i Radovan.
Od riba u tim vodama nalazimo: u rijekama – potočna i kalifornijska pastrmka, lipljen, škobalj, mladica, a u jezerima – šaran,som,zlatovčica, kalifornijska pastrmka, klen, babuška, smuđ.
Ribolov se obavlja isključivo vještačkim mamcima, a dozvoljena količina ulovljene ribe, minimalne mjere, te cijene dozvola su usaglašene sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu.
Članovi SRD “Vrbas iz Bugojna svake godine se vrše poribljavanje Vrbasa i jezera Zanesovići u suradnji sa ribogojilištem Bugojno, vrše se i redovna čišćenja vodotokova.
Na jezeru Zanesovići već tradcionalno se odrzavaju općinska i kantonalna takmičenja udicom na polovak za sve kategorije..
Sastanci upravnog odbora se održavaju svaki mjesec ili češće po potrebi.
Facebook stranica https://www.facebook.com/ribolovBugojno
