OVAKO NAS TRUJU: Paštete, salame i hrenovke se prave od otpadaka

https://www.facebook.com/Gradski-TAXI-Bugojno-536291753372444/ https://aspremium.olx.ba/ https://www.bingotuzla.ba/katalogtehnike/

Paštete, salame i hrenovke proizvode se od životinjske kože, njuški, repova, ušiju, žlijezda, iznutrica, papaka…

Priče o tome stare su vjerovatno koliko i mesna industrija. Međutim, kada se novinarski pokuša istražiti i utvrditi radi li se o mitu ili stvarnosti, uslijedi višednevno telefoniranje, slanje upita i faksova inspekcijama, laboratorijima, agencijama, stručnjacima iz ove oblasti, proizvođačima… Odgovori su manje-više administrativni, s mnoštvom pozivanja na kantonalne, federalne, državne zakone, propise, regulativu…

Postoji norma

Ipak, možda najjednostavniji zaključak i poentu priče opisuje izjava sručnjaka Muhameda Smajlovića, šefa Centra za kontrolu namirnica pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. On je, naime, izlazeći iz okvira klasične izjave za medije, našoj novinarki poručio da svom djetetu ne daje paštete, salame i hrenovke!!!

Istakao je da za svaki mesni proizvod postoji norma koje se proizvođači moraju pridržavati.

– Tokom kontrola koje mi obavljamo obično nađemo viška vode, masti… Međutim, važno je znati da su i dozvoljeni aditivi kancerogeni i zato te proizvode treba izbjegavati – dodao je Smajlović.

S obzirom na to da je naučnik i da samo vjeruje u činjenice, Smajlović je naglasio i to da, ukoliko bi se svi pridržavali svoga posla – od proizvođača do inspekcija – ne bi se smjeli dešavati propusti. O kako važnoj temi je riječ, govori i njegov stav da bi u edukativni program još od vrtića trebalo uvesti predmet o kulturi ishrane.

Kako su nam objasnili u sarajevskoj Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, pod „mesom stoke za klanje“, koje služi u proizvodnji mesnih proizvoda, podrazumijeva se skeletna muskulatura s uraslim masnim i vezivnim tkivom, kostima i hrskavicama, krvnim i limfnim žilama, limfnim žlijezdama i živcima goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara.

– U proizvodnji proizvoda od mesa stoke za klanje mogu se upotrebljavati iznutrice, kožice, emulzije, ostaci vezivnog tkiva i ostaci masnog tkiva. U proizvodnji proizvoda od mesa u mesnim industrijama, uglavnom se koristi meso treće i četvrte kategorije, uz dodavanje škroba, brašna, mlijeka, mlijeka u prahu, želatine, jaja, riže, heljde, kao i aditiva, odnosno soli za salamurenje, šećera… – kazala je Vildana Bosno, portparol ove institucije.

Goveđe glave

Na molbu za konkretno pojašnjenje šta je meso treće i četvrte kategorije, rekla nam je da treću kategoriju predstavljaju masni obresci s najviše 35 posto masnog tkiva, meso glava i bočnjaka, s tim što se mesom goveđih glava smatra meso iskoštenih žvakaćih mišića, a mesom svinjskih glava svi mekani jestivi dijelovi glava.

U četvrtu kategoriju mesa ubrajaju se masni obresci koji sadrže od 35 do 50 posto masnog tkiva, krvavo meso, ostaci osrčja (ovojnica u kojoj je smješteno srce) i medijastinuma (kožica koja dijeli grudni koš na polovine) te meso goveđih glava, ako se upotrebljava cijela iskoštena goveđa glava.

– Veterinarska inspekcija KS kontrolira proizvodnju u mesnim industrijama na području KS. Kvalitet proizvoda je skoro nemoguće utvrditi, jer ne postoji laboratorijska metoda koja bi mogla ustanoviti kojoj kategoriji pripada meso stavljeno u mesni proizvod, tako da se uglavnom ispituje mikrobiološka ispravnost ovih proizvoda – kazala nam je Bosno.

U Upravi za inspekcijske poslove FBiH (FUZIP) kažu da o upotrebi „otpada“ za proizvodnju pašteta, salama i sličnih proizvoda nemaju saznanja. Na molbu da objasne šta se krije pod pojmom „mehaničko okošteno meso“, koje se najčešće nalazi na deklaracijama, u FUZIP-u kažu da taj pojam nije determiniran u postojećim propisima.

– U fazi je izrada takvog propisa od Agencije za sigurnost hrane u skladu s propisima EU – istakao je Anis Ajdinović, šef kabineta direktora FUZIP-a.

Prema njegovim riječima, bitan moment je kvalitetno upoznavanje potrošača sa sadržajem proizvoda putem deklaracije.

– U tom segmentu federalna veterinarska inspekcija je rigorozna, kako je to zakonodavac i predvidio visokim novčanim kaznama. Zakonom o veterinarstvu u BiH minimalna kazna za pravna lica, što i jeste većina proizvođača, iznosi 4.350 plus 1.740 KM i Zakonom o zaštiti potrošača 2.500 plus 500 KM. Naše dosadašnje kazne odnose se na navedeno u više od 30 posto slučajeva – objasnio je Ajdinović.

On kaže da su objekti, tačnije klaonice, pod stalnim nadzorom kantonalne veterinarske inspekcije ako su registrirane kao izvozne, dok u slučaju da su registrirane samo za tržište BiH, nadzor vrše ovlašteni veterinari.

Ramadanović: Meso treba pripremati kući

Prim. dr. Nerimana Ramadanović, specijalista porodične medicine, subspecijalista nutricionista u Domu zdravlja KS, savjetuje da se fabrički prerađena hrana ne treba konzumirati često.

– Unos treba svesti na najmanju moguću mjeru. Treba nastojati konzumirati neprerađene namirnice – svježe meso – koliko god je to moguće da bude pripremljeno kod kuće. Proizvodi koji u sebi sadrže razne aditive, boje… nisu preporučljivi za svakodnevnu upotrebu. Ponekad se mogu uzeti, ali to apsolutno treba ograničiti – poručila je Ramadanović.

Djecu nam truju smećem!

I Dragutin Bošković, predsjednik Udružnja za zaštitu interesa potrošača RS, smatra da mora biti pojačana kontrola kvaliteta jer, kako kaže, često jedemo „obično smeće“.

– Sve što se priča o nekvalitetu mesnih prerađevina je istina. Djecu nam truju smećem kao što su kobasice, viršle, paštete… Nekome nije u interesu da se utvrdi šta se sve stavlja u takve proizvode. Imamo kvalitetne laboratorije, koje to mogu ustanoviti, ali to neko ne želi – prokomentirao je Bošković.

‘Perutnina’: Pileće kandže izvozimo u Kinu!

Od tri najveće mesne industrije u našoj zemlji, odgovor na naš upit dobili smo samo od grupacije „Perutnina Ptuj“, odnosno Romana Glasera, direktora ove komapnije, u kojoj tvrde da za svoje proizvode koriste isključivo kontrolirane i u „Perutnini Ptuj“ pripremljene sastave za sve svoje finalne proizvode.

– Za razliku od velikog broja konkurentnih mesnih prerađevina, naše su, gledajući na segment potrošača, proizvedene od prvoklasnog mesa i time nikako nisu u skladu s urbanim mitom, koji spominjete – kazao je Glaser, dodajući da se okošteno meso u proizvodnji ne koristi.

Iz „Perutnine“ naglašavaju da sekundarne sirovine prerađuju u brašno, koje time postaje sirovina za proizvodnju tvz. pet food (hrane za kućne ljubimce).

– Imamo uspostavljen i poseban sistem u okviru kojeg izvozimo pileće kandže u Kinu, jer su tamo pravi kulinarski specijalitet – ističu iz „Perutnine“.

Pravilnik tek u pripremi

Kako saznajemo u Agenciji za sigurnost hrane BiH, pravilnik o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa tek je u pripremi. Tim će dokumentom biti propisani zahtjevi koji će morati biti ispunjeni u proizvodnji i prometu proizvoda od mesa životinja za klanje i divljači.

– Meso koje se upotrebljava za proizvodnju mašinski separisanog mesa, po donošenju navedenog pravilnika, morat će ispunjavati veoma kompleksne zahtjeve u pogledu sadržaja proteina, kalcija, veličine čestica kostiju te porijekla i starosti sirovina – kazao nam je doc. dr. Sejad Mačkić, direktor Agencije.

Iako mnogi ne obrate previše pažnje na to što piše na naljepnicama hrane koje kupuju, artikli u prodavnicama nisu uopšte naivini kao što djeluju.

Ovo su namirnice koje bi trebalo da izbjegavate, a evo i objašnjenja:

Paštete

Paštete spadaju u grupu proizvoda najlošijeg kvaliteta. Za paštete se uglavnom koristi meso najgore kategorije, jer je najjeftinije. Oko 50 odsto paštete čini sve ono što nije meso: voda, masnoće, kožice, iznutrice, izolati, skrob, so, začini…

U njih ide velika količina soli, koja se ne osjeća toliko u ukusu, pošto se dodaje dekstroza koja maskira ukus slanoće. U posebnu kategoriju spadaju takozvane vegeterijanske paštete od soje, gljiva, paradajz… One su pune biljnih ulja i procenat masnoće je često veći nego kod običnih.

Margarin

Margarin je hidrogenizovano biljno ulje, najčešće suncokretovo ili kukuruzno. Proces hidrogenizacije podrazumijeva pretvaranje masti iz tečnih u čvrste, a u margarin se po zakonu moraju dodati vitamini A, D i E kako bi sastav bio što sličniji maslacu.

U procesu proizvodnje margarina nastaju trans masti, za koje je dokazano da utiču na povećanje lošeg holesterola LDL i smanjenje dobrog HDL. Konzumiranje margarina je zbog toga povezano sa većim rizikom obolevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Majonez

Oko 75 odsto majoneza čini suncokretovo ulje. 100 grama majoneza ima više kalorija nego 100 grama slanine, s time što ćete u slanini pronaći nešto proteina i značajne količine vitamina.

Light majonezi imaju manje masti, ali i dalje nemaju nikakvih nutritivnih vrijednosti. Majonez s maslinovim uljem ima do 15 odsto maslinovog ulja, a ostatak je suncokretovo ili kukuruzno ulje.

Topljeni sir

U topljenom siru ima oko 50 odsto sira, a ostalo su voda, proteini, masnoće, razni dodaci i so, koje u topljenim siru ima otprilike dva puta više nego u običnom siru.

Procesom topljenja se ubijaju sve probiotske i druge bakterije koje imaju pozitivno djelovanje na naš probavni trakt. Ukratko, topljeni sir je daleko kaloričniji od običnog.

Zamjene za čokoladu

Čokolada je sjajna namirnica, jer sadrži kakao koji sadrži antioksidanse. Oni usporavaju starenje ćelija i fitonutrijente koji mogu povećati dotok krvi u mozak, štite krvne sudove, popravljaju raspoloženje i koncentraciju. Zakonom je regulisano da proizvodi koji nemaju dovoljno kakaa, ne mogu da budu deklarisani kao čokolada već kao kakao tabla, šećerna tabla, zamena za čokoladu i slično.

U njima ima više šećera, a umjesto kakao butera se uglavnom koriste hidrogenizirane biljne masti ili palmino ulje. Iako prava čokolada ima oko 50 odsto šećera, zbog visokog udjela masti ne izaziva brzu insulinsku reakciju u organizmu. Unos šećera treba ograničiti i preporuka je da konzumirate čokoladu sa visokim udjelom kakaa.

Energetski napici

Sadrže stimulanse kao što su kofein, taurin i preko 10 odsto šećera, osim ako nisu u dijetalnim verzijama. U ovim proizvodima ima znatno više kofeina nego u kafi. Stimulansi povećavaju krvni pritisak, ubrzavaju rad srca, utiču na kvalitet sna i dehidriraju organizam.

Kombinacija sa alkoholom je opasna, jer energetska pića djeluju kao stimulans, a alkohol kao depresant. Stimulativni efekat energetskih pića onemogućava procjenu koliko ste alkohola zaista popili i kako to utiče na vas.

Proizvodi od soje

Soja sadrži dosta antinutrijenata kao što je fitinska kiselina, koja onemogućava efikasno usvajanje minerala poput gvožđa, cinka i magnezijuma. Iako soja ima dosta proteina, takođe sadrži i inhibitor metabolizma proteina. Ako nisu dobro obrađeni, sojine proteine naš organizam ne uspijeva u potpunosti da iskoristiti.

Proizvode od soje posebno bi trebalo da izbjegavaju muškarci, jer postoje indicije da fitohormoni iz soje mogu smanjiti proizvodnju testosterona i povećati proizvodnju nekih drugih hormona karakterističnih za žene.

Izvor: Net.hr

https://telemach.ba/
http://www.kasmir.ba/wp-content/uploads/2020/12/KASMIR-KATALOG-2020.pdf?fbclid=IwAR3AjuoeklOLyn_mB3ovYv7c92-EaCLISkHx2lRIfX5P3kNtt0PCqa8mw_o
https://www.bugojno-danas.info/mlinpek-pekara-u-centru-bugojna-u-kratkom-periodu-postala-omiljeno-mjesto-bugojanaca/