Novo strahovanje za Bosance i Hercegovce: Prijeti li nam nestašica hrane?

https://www.zekataxi.com/ https://www.bingotuzla.ba/bingoosmica/

Prijeti li nam nestašica hrane – pitanje je od kojeg mnogi strahuju zbog galopirajuće svjetske krize. Dodatno zabrinjava to što je tržište Bosne i Hercegovine ovisno o uvozu. Koliko hrane proizvodimo i čekaju li nas prazne police u trgovinama, poput pojedinih evropskih zemalja?

Oni koji žive na selu i proizvode hranu, na pitanje prijeti li nam nestašica imaju jasan odgovor.

“Svi smo mi tu negdje, imamo nekog sa sela, zašto ne doći vikendom, malo da se odmore i proizvedu hrane”, govori Đorđe Vakčić, poljoprivrednik.

Međutim, nije sve tako jednostavno. Zbog dugogodišnje nebrige nadležnih i rastućih troškova proizvodnje, sve je manje onih koji proizvode.

“Nijedan od političara nije došao kod mene na selo da osjeti čar proizvodnje i kako mi funkcionišemo, sve su to šuplje priče. Je li problem da se država okrene prema nama, da država napravi robne rezerve, ja mogu proizvesti hiljadu tona krompira lagano, luka 500 tona lagano za robne rezerve za godinu dana, ali nema para”, kaže Mladen Lazić, vlasnik fabrike za preradu povrća.

Za razliku od Velike Britanije i pojedinih evropskih zemalja koje se ovih dana suočavaju s praznim policama marketa, naši građani ne moraju da brinu za taj scenario, kažu u udruženjima poljoprivrednika. Međutim, potrebno je na vrijeme reagovati, jer ukoliko se trend odlaska stanovništva nastavi, hranu neće imati ko ni da proizvodi.

“Zemlje ima napretek ali nema ko da je obrađuje. I onaj ko ima neće da proizvodi pa da baca, ali da će nam prijetiti nestašica, čisto sumnjam, malo smo mi tržište, lako je ovo opskrbiti hranom”, tvrdi Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

“Mladih nema i niko ne želi da radi na imanjima. Nema farmera u Republici Srpskoj kome ne fali radnik. Evropi niko ne želi da radi poljoprivredu i to je glavni problem, zemlja traži čovjeka da je ore, kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara RS.

Situacija je ove godine nešto povoljnija zbog većih podsticaja za proizvodnju koji su motivisali ratare, ali treba razmišljati dugoročno, kažu naši sagovornici.

“Mislim da što se tiče građana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ne treba paničiti. Što se tiče same Republike Srpske, biće dovoljno brašna jer je pšenice posijano za 25% više”, govori Boško Radić, Udruženje poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini je 68%. Sve ono što se uvozi, može se i proizvoditi, ali sve više polja je netaknuto, a nadležni, kako kažu, reaguju prekasno.

http://www.kasmir.ba/index.php/katalog/