Nermin Sabitović: Krizna situacija i stanje u Općini Bugojno

S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu i nastalu krizu koja je rastuća, a imajući u vidu permanentnu domaću krizu koja traje godinama i koja ovu tešku ekonomsku situaciju još dodatno komplikuje i otežava, mišljena sam da je nephodno poduzeti određene mjere i radnje s ciljem ekomomske zaštite stanovništva na teritoriji općine Bugojno.

Inflacija je pojava pada kupovne moći određene valute tokom određenog vremenskog perioda. Kvantitativna procjena stope pada kupovne moći  odražava se na povećanje prosječnog nivoa cijena potrošačke korpe u određenom vremenskom periodu. Jednostavno rečeno porast općeg nivoa cijena znači da jedinica valute u našem slučaju Konvertibilna marka, efektivno kupuje manje nego što je to činila u prethodnim periodima.

Ne ulazeći u dublju analizu i strukturu inflacije možemo konstatovati da je trenutna inflacija dobrim dijelom uvezena, te je podpomognuta psihološkim efektom straha  i panike od nestašice. U takvoj situaciji skoro da ulazimo u spiralno kretanje inflacije, koje i za daleko jače i razvijenije privrede od ove naše lokalne, predstavlja problem.

Pojedinci trebaju veliki i raznolik skup proizvoda, kao i niz usluga za život. Oni uključuju robu kao što su žitarice za hranu, metal, gorivo, komunalne usluge, struju i transport, i usluge poput zdravstvene zaštite, zabave i rada.

Na neke proizvode i usluge lokalna zajednica nema, niti može imati uticaj, ali isto tako postoje i oni proizvodi koji su u direktnoj  vezi poput komunalnih i zdravstvenih usluga  te na neke može uticati indirektno, poput recimo lokalne sjetve.

Neminovno je da će u narednom periodu na svjetskom nivou doći do porasta cijena žitarica kao i nedostatka datih na globalnom nivou. To je rezultat smanjenja pariteta kupovne moći, povećanja dugova i rizika, te slabljenja konkurentske pozicije poljoprivrede na međunarodnim tržištima uzrokovane poremećajima globalnih lanaca snabdjevanja. Inflacija ulaznih cijena stvara probleme s novčanim tokovima za poljoprivrednike i povećava potrebu visokog nivoa operativnog upravljanja i konzervativnih finansijskih strategija.

Seth Meyer, jedan od trenutno vodećih ekonomista u SAD-u, rekao je tokom okruglog stola, fokusiranog na ekonomske izglede za poljoprivredu kao odgovor na krizu, da su inflatorni pritisci povećali ulazne troškove farme koje farmeri neće moći nadoknaditi dok ne prodaju svoje usjeve na jesen.

To je trenutni svjetski fenomen i s njim se treba izboriti.

Aspekti djelovanja na rješavanju tog fenomena trebaju se odvijati kroz dva pravca tj. na individualnom i kolektivnom planu.

Individualni poljoprivrednici samostalno jedino mogu da se suprotstave efektu inflacije cijena inputa kroz povećanje produktivnosti i uštedu troškova, ostalo je na institucijama.

Rješenja će diktirati opća ekonomska politika na nivou Bosne i Hercegovine.

Međutim mišljenja sam, da ne bi trebali čekati ta rješenja koja će ili biti ili ne, a i ako budu hoće li biti već prekasno za sjetvu, te stoga  i mi na lokalnom nivou moramo i možemo pokušati uraditi nešto korisno kroz lokalnu zajednicu kako bi koliko toliko olakšali trenutnu situaciju.

Svi kolektivno se moramo trgnuti iz trenutne letargije i pozvati naše lokalne strukture Vlasti da osmisle, analiziraju i poduzmu što hitnije određene radnje na rješavanju navedenih problema,  a ovim putem navodim samo neke kao primjer:

  1. Hitno aktivirati svu raspoloživu obradivu poljorivrednu površinu u vlasnišvu Općine i dozvoliti svim zaintresovanim pojedincima koji ne posjeduju istu da sami izvrše zasijavanje tih obradivih površina
  2. Općinsko vijeće hitno treba izvrši rebalans budžeta za tekuću godinu i sva sredstva namjenjena neprofitnim i nevladinim organizacijama preusmjeri u subvencije za poljoprivredu
  3. Formirati krizni štab na lokalnom nivou koji će se baviti samo pitanjima sjetve, a takođe i iznaći modus da se dio sredstava poslije sjetve nađe i u Općinskoj robnoj rezervi iz koje bi se obezbijedio nesmetan rad javne kuhinje i pomoć najugroženijoj kategoriji stanovništva a možda i onima koji se ne smatraju ugroženim a usljed nedostatka robe na tržištu mogu doći u stanje potrebe

Ovim putem pozivam sve političke aktere nezavisno od stranačke pripadnosti da se oko ovog pitanja što prije ujedine i poduzmu određene korake odmah kako bi zaštitili najugroženije i obezbjedili rezerve. Takođe i široke naraodne mase bi trebale da se priključe i izvrše dodatni pritisak na gore spomenute da bi iduću zimu makar malo manje strepili.

                                                                                     Nermin Sabitović mag.occ.