Prema posljednjim podacima International Diabetes Federation, u BiH od dijabetisa boluje oko 360.000 ljudi. Od te brojke, kod 165.000 do 180.000 osoba bolest je otkrivena, a ostali i ne znaju da imaju dijabetis. Za portal Bugojno-danas.info je govorio predsjednik Udruženja za borbu protiv dijabetesa djece i mladih “Slatki svijet” Nedim Hadžiibrahimović. Razgovarali smo o dijabetisu, njegovim uzrocima, posljedicama, liječenju, spriječavanju, o pravima dijabetičara te o samom udruženju “Slatki svijet” koje je dobilo novo rukovodstvo.
1. Možete li nam se predstaviti za početak?
- Nedim Hadžiibrahimović rođen 30.12.1995. Bugojno. Završio Srednju medicinsku školu u Travniku, dijabetis dobio za 8. rođendan tako da već sa dijabetisom živim punih 15 godina.
2. Znate li kakvi su podaci u Bugojnu što se tiče broja dijabetičara? Imate li broj registrovanih?
- Prema našim podacima, dijabetičara tip 1, djece oboljelih od dijabetisa ima 18, a dosta veći broj oboljelih od dijabetisa tip 2, to je dijabetis što zahvata stariju populaciju, po našim podacima brojka oboljelih je oko 1000.
3. Je li glavni alarm za dobivanje dijabetisa hipertenzija (povišeni krvni tlak) i šta raditi po tome pitanju?
- Glavni uzročnici i faktori nastanka dijabetisa su: nezdrava ishrana, slaba fizička aktivnost, genetski faktori, stres, jaki upalni procesi u organizmu, povišena temeratura, ali opet bih da podijelim dijabetis tip 1 i dijabetis tip 2. Za dijabetis tip 1 još naučnici tačno tragaju za glavnim faktorima nastanka kod djece i mladih, to je populacija ovisna o inzulinu, dok dijabetis tip 2 zahvata stariju populaciju gdje su glavni faktori slaba aktivnost, nezdrava ishrana, gojaznost, gdje je sve veći broj uz dijabetis i povišene masnoće trigliceridi, holesterol, visok krvni pritisak, hipertenzija.
4. Da li će svaka osoba koja jede previše slatkiša dobiti dijabetes ili će ga prije dobiti oni sa prekomjernom težinom?
- Slatkiši nisu baš toliko povezani sa ovim problemom, mislim da se nekad pogrešno tumači ova bolest, dijabetis je hormonalni poremećaj, gušterača luči inzulin u normalnim okolnostima, kada prestane da obavlja tu funkciju, inzulina više u našem organizmu nema ili ima ali nije aktivan, dolazi do dijabetisa, slatkiši sadrže u sebi šećere što podižu nivo sećera u krvi kao skoro i sva ostala hrana.
5. Postoje li tipovi dijabetičara i koliko puta moraju ubrizgavati inzulin ako postoje različiti tipovi?
- Već sam napomenuo razlike, dijabetis tip 1 se otkriva u ranoj fazi djetinstva i odmah po otkrivanju dijabetisa postaju ovisni o inzulinu. Postoje pravila zdrave ishrane, normalne aktivnosti i davanja inzulina, postoje tu trenutno i pumpice, libre, gdje se djeca što manje bodu, i lakše je da drže svoj dijabetis pod kontrolom. Dijabetičari tip 1 se drže obroka u što manjoj količini ali više puta na dan doručak, užina, ručak, užina, večera, užina, prije svakog većeg obroka daje se brzo djelujući inzulin ili u slučaju skoka šećera radi se korekcija, i postoji inzulin što djeluje 24 sata i pokriva dijabetičare u noćnim ali i dnevnim satima.
6. Šta raditi kada se ne ubrizga inzulin, šta se dešava u tijelu?
- Kada se zaboravi i ne odradi, terapija koja sljeduje jednog dijabetičara dolazi do hiperglikemije, povišenog šećera u krvi, simptomi koji se pojavljuju u tom stanju su žeđ, učastalo mokrenje, razdražljivost, umor, pospanost, zamućen vid, treba hitno reagovati mjerenjem šećera, korekcijom inzulina ili ipak se obratiti liječniku.
7. Je li moguće u BiH kupiti Libre uređaj za bezbolno i kontinuirano mjerenje šećera sa kojim se dijabetečar ubode jednom u 14 dana umjesto 140-180 puta u 14 dana sa standardnim trakicama? Koja je cijena jednog takvog uređaja?
- Libre je uređaj koji uz pomoć savitljivog senzora u obliku niti, konstantno upiknutog u kožu očitava razinu glukoze u međustaničnoj tekućini te ju prikazuje na ekranu osjetljivom na dodir veličine manjeg mobitela. Libre su spas za dijabetičara da sačuvaju svoje prste od uboda, da imaju bolju kontrolu šećera jer konstantno mogu da provjeravaju nivo šećera u krvi a aparat pokaziva strelicu gore ili dole, da li šećer pada ili raste. Aparat Libru nema nabaviti u našoj državi, samo u pojedinim stranim državama. Startni aparat košta 330 KM.
8. Kakva su prava dijabetečara u Federaciji BiH, lijek glukagon više nije na esencijalnoj listi koji se koristi protiv hipoglikemije (sniženi nivo šećera u krvi). Dijete koje je u stanju hipoglikemije ako nema glukagon, može pasti u komu. Radi li se na poboljšanju prava prema dijabetičarima kojih u BiH ima oko 360.000.
- Stanje dijabetičara u našoj državi je jako loše, dijabetičar do 15. godine prima 240 KM novčanih sredstava, onda gubi pravo na to, gube se prava na trakice, kontrole endokrinologa, naš kanton nema endokrinologa pa su nekako dijabetičari poslije punoljetstva prepušteni sami sebi, glukagon nije na listi a koliko tu ima stvari što su na listi a ne mogu da se mjere sa glugakonom, on spašava život u trenutku teške hipoglikemije, tu rade sekunde ali ipak se nešto čeka da bi to stavili na listu. Mislim da niko ne obraća pažnju prema ovoj populaciji i molim da se probudi svijest nadležnih institucija da počnu da rade na ovim stvarima.
9. Kakav savjet možete dati našim čitateljima, na šta trebaju obratiti pažnju kako ne bi dobili dijabetes? Šta jesti u umjerenoj mjeri, šta izbjegavati, a šta ne jesti nikako?
- Moj savjet za sve čitaoce portala Bugojno Danas, fizička aktivnost i ishrana su jako bitan faktor ovog problema, ali i raznih bolesti, sa ovim faktorom su povezani dijabetis, hipertenzija, srčani udari, moždani udari i razne druge bolesti, zdrava ishrana se sastoji iz zdravih namirnica, voće, povrće, i meso bez masnoća koje sadrži proteine, u manjim količinama ali više puta na dan i pred spavanje izbaciti velike količine hrane. Ako već osjećate glad, možda pokušati sa jabukom ili nekom voćkom. Sve je dozvoljeno ali umjereno bez velikih unosa šećera, ugljikohidrata i masnoća.
10. Prema Vašim saznanjima da li je dijabetes izliječiv? Može li se izliječiti pomoću lijekova ili operacije kod bilo kojeg tipa?
- Dijabetis je stanje po meni, nije bolest dok ne dođe do određene komplikacije, dijabetis je stanje što te prati čitav život, uz normalnu kontrolu i dug život, čuvati se ođedenih poteškoća, komplikacija, što dolaze usred neregulisanog šećera u krvi, to je već problem. Dijabetis nije izliječiv, često čitam o nekim naučnim otkrićima, mislim da trenutno nade polažem u matične stanice, to mi nekako ima smisla da bi nekad mogla ta metoda da pomogne.
11. Prilikom uličnih akcija mjerenja šećera u Bugojnu, otkrili ste 5 novih dijabetičara, šta biste savjetovali našim čitateljima po tome pitanju, to je dokaz da mnogo građana nije svjesno da su dijabetičari, kada se trebaju prekontrolisati tj. izmjeriti nivo šećera u krvi?
- Da, svake godine otkrijemo nove dijabetičare kada bude 14.11. svjetski dan borbe protiv dijabetisa, što ustvari ili bježe od simptoma i priznanja ili nisu upućeni u te simptome, ja kao predsjednik udruženja ću nastojati da radim akcije mjerenja šećera, prezentacije upućivanje građana u simptome i opasnost ove bolesti, i otkrivanju dijabetičara u našem gradu, mislim da ću se najviše fokusirati na ovaj problem i da ću tako pomoći mnogima.
12. Kažite nam koji je normalan nivo šećera u krvi kod muškarca i žene i koja je krajnja granica?
– Normalan nivo šećera u krvi i kod muškaraca i kod žena je do 7,2 na tašte, sve preko je već opasnost od dijebetisa ili već dijabetis.
13. Čime se hrane dijabetičari, šta ako pojedu nešto sa visokim nivoom šećera tipa kolač i slično?
- Dijabetičari bi trebali da se hrane hranom bogatom vitaminima, ako već ne mogu da pronađu u nekim namjernicima, postoje dodaci ishrani, svakom dijabetičaru preporučujem magnezijum radi mišića, krvni žila i ostalih stvari, povrće je jako zdravo, kuhana hrana, meso bez nekih većih masnoća, riba i piletina, što manje hljeba uz tjesta, pita, pizza itd. jer je to ugljikohidrat što se teško razgrađuje i stvara problem dijabetičarima. Vitamini radi jačanja imunološkog sisema odbrane ogranizma od virusa bakterija. Povrće kuhano ili svježe, možda i najbolje namirnice meso bez masnoće. Ako dijabetičari pojedu nešto sa visokim količinama šećera i kaloričnu hranu, treba da kontrolišu svoj šećer i prate stanje, uz jednu tačnu korekciju mogu da pojedu šta god požele, samo treba na vrijeme da odrade svoje obaveze prema bolesti, da ne konzumiraju te namirnice svakodnevno.
14. Koja prava imaju bugojanski dijabetičari u Vašem udruženju, koje usluge im nudite? Šta očekujete u budućnosti što se tiče udruženja i razvoja.
- Trenutno je stanje u našem udruženju jako loše poslije bivšeg rukovodstva, još se borimo za potreban materijal, nastojimo da sve obezbjedimo za normalan rad našeg udruženja. Apelujem da nam je potrebna pomoć svih dobrih ljudi da napravimo, jednu dobru i humanu priču u našem gradu, ja mislim da će se naš grad Bugojno ponositi radom ovog udruženja ali trenutno smo još u fazi jačanja kolektiva društva, naša vrata su već otvorena za građane, nudimo im pogodnosti, edukacije, besplatno mjerenje šećera u krvi, izdavanju aparata onima koji to nemaju a imaju dijabetis, vršimo upis članstva. U budućnosti imamo zadatak da humanim i i drugim aktivnostima prema višim institucijama poboljšamo situaciju dijabetičara i tip 1 i tip 2. Na ovu funkciju sam došao u želji da doprinesem u humanom i radu samog grada Bugojna jer mislim da su ovakva društva u bitnom interesu građana, ali mislim da svi treba da se uključimo u rad i pomoć ove populacije.
15. Je li mit ili istina, ko ujutro pije puno vode, čim se probudi, da su velike šanse da ima dijabetis?
- Najizražajniji i najupečatljiviji simptomi dijabetisa su: potreba za tekućinom, organizam često signalizira žeđ, potom mokrenje, to se dešava kao posljedica viška šećera koji se nakuplja u krvi ukoliko bubrezi ne mogu da apsorbuju glukozu, dolazi do dehidracije i dolazi do potrebe za tekućinom što zatim dovodi do čestog mokrenja.
16. Koje su komplikacije za jednog dijabetičara?
- Slaba regulacija šećera u krvi dovodi do ozbiljnih komplikacija, najčešće komplikacije dijabetičara su: neuropatija ostećenje živčanog sistema, Ketonurija i ketoacidoza pojava zakiseljavanja krvi acetonom, oštećenje vida, ostećenje krvnih sudova, mrežnjače, oštećenje bubrega, pojava gangrene radi slabog dotoka krvi u ekstremitete i oštećenja tkiva, kardiološki problem rizičnost srčanog udara, neurološki problemi rizičnost moždanog udara.
