Iako mu je snijeg uništio pola prinosa, Rustempašić se raduje šestoj berbi malina

https://www.zekataxi.com/ https://www.bingotuzla.ba/katalozi-u-bingu/

Dok brojni otkupljivači jagodičastog voća prognoziraju pad otkupne cijene malina za ovu godinu, čini se kako o tome ponajmanje razmišljaju bh. malinari. “Bit će koliko bude, nama je uzgajati”, govore mnogi, s čim se slaže i 32-godišnji Muhamed Rustempašić koji sa svojom majkom već šest godina uspješno živi od uzgoja malina.

Na putu od Bugojna prema Gornjem Vakufu, mještani sela Odžak uglavnom žive od poljoprivrede. Prolazeći kroz Odžak u ovo doba godine, nikome ne mogu promaći prizori i mladih i starih koji uljepšavaju bašte i pripremaju svoje vrtove i povrtnjake za novu sezonu sadnje. Iako su snijeg i niske temperature ostavile veliki trag u njihovim baštama, Bugojanci se nadaju kako će biti bolje te kako će nekako uspjeti izvući sezonu.

U malinjaku od skoro dva duluma zatičemo i nasmijanog Rustempašića. S radnim rukavicama na rukama kaže da je počeo i on vezati svoje maline.

“Ima poljoprivrednika koji proljetne poslove na malinama odrade u jesen. Ali, nikad ne možeš znati koja će sadnica preživjeti zimu zbog smrzavanja, tako da je najbolje početi vezati maline u proljeće kada krenu pupati”, pojašnjava nam Rustempašić.

Malinjak je zasadio 2011. godine. Ove godine zbog nevremena će izgubiti najmanje 50 posto malina, ali kaže da se svakako raduje šestoj berbi.

Dok preskačemo preko naizgled lomljivih stabala malina sorte miker, Rustempašić nam govori kako na drugoj parceli ima i 2,5 duluma sorte polka. Saznajemo da je polka mnogo lakša za obrađivanje, zbog čega je prošle godine i došlo do viška ponude ove vrste malina u odnosu na potražnju.

“Prednost polke jeste u tome što se ona nakon berbe kosi i nema puno posla oko nje. Pritom, daje dobar prinos i cijena joj je ista. Zato su malinari masovno počeli proizvoditi samo polku. Zbog toga otkupljivači moraju napraviti neki presjek kako bi se polka počela saditi i proizvoditi u normalnim granicama”, priča nam Rustempašić.

U vrijeme berbe malina, koja traje mjesec dana, često kruže priče kako je najteže naći odgovorne berače. Rustempašić kaže da je njemu i njegovoj porodici berba najlakši i najdraži posao. Iako brojni poljoprivrednici berače plaćaju od 2 do 2,5 KM po nabranoj gajbi malina, Rustempašić berače plaća 2,5 KM po satu.

“Kada nekoga plaćaš po gajbi, onda on ide i bere samo one maline koje vidi kako bi što prije nabrao gajbu. Tako bude dosta propusta. Lakše je kada rade po satu pa lagano krenemo ujutro, napravimo pauzu dok su velike vrućine i nastavljamo predvečer. Ja imam sestru koja živi u Californiji. Jedne godine bila je tu za vrijeme berbe i ove godine će opet maksuz doći u berbu. Porodično se iskupimo, prvo se najedemo i krećemo u berbu. To nije posao, već zajedničko druženje. Uživamo u tome”, govori nam Rustempašić.

Koliko je proizvodnja jagodičastog voća, prvenstveno malina, već nekoliko godina unosan biznis koji osigurava zaradu i egzistenciju za veliki broj građana BiH, svjedoči i činjenica da Rustempašić po sezoni može zaraditi i do 18.000 KM.

“U jeku berbe moja parcela od 1,7 duluma daje dnevno 300 kilograma malina, a po sezoni prosječno tri tone maline, u zavisnosti od vremenskih uslova ili nekih bolesti. Nadao sam se da ću ove godine s obje parcele imati ukupno šest tona malina, ali snijeg je učinio svoje, pa će to biti sigurno duplo manje. Prošle godine sam, uz poticaje, na parceli od 1,7 duluma sorte miker zaradio blizu 11.000 KM”, kazao je Rustempašić.

Ovaj mladi Bugojanac, kao i većina drugih poljoprivrednika, ima nekoliko košnica pčela uz čije oprašivanje dobije mnogo bolji prinos i kvalitetnije maline, nego uz oprašivanje vjetrom. Međutim, ističe Rustempašić, mnogo je malinara koji prskaju zaštitna sredstva po malinama preko dana tokom ljetnih vrućina, dok su maline u cvatu, zbog čega su pčele počele masovno nestajati i ugibati.

“Nadam se da će se malinari osvijestiti, jer nestajanjem pčela gubimo svi. Prskanje zaštitnim sredstvima može se raditi isključivo kasno uvečer ili rano ujutro kada su pčele u košnicama”, istaknuo je Rustempašić na kraju razgovora za Klix.ba.

Na teritoriji Bugojna više od hiljadu porodica je uključeno u proizvodnju malina, imaju zasade na blizu 250 hektara. Prvi malinjaci u Bugojnu podignuti su još 2004. godine, a danas je ova općina prva u proizvodnji jagodičastog voća u našoj zemlji.

klix.ba

http://www.kasmir.ba/wp-content/uploads/2020/12/KASMIR-KATALOG-2020.pdf?fbclid=IwAR3AjuoeklOLyn_mB3ovYv7c92-EaCLISkHx2lRIfX5P3kNtt0PCqa8mw_o