Magla
Ušli smo u dio godine koje karakteriziraju česte magle. Najčešće se javljaju početkom i krajem dana, uz tokove rijeka i kotline unutrašnjeg dijela zemlje, kakva je i Skopaljska dolina kroz koju protječe rijeka Vrbas. U slučaju naše kotline, hladniji zrak se zadržava na dnu kotline, jer je gušći i specifično teži i ne miješa se s višim slojevima zraka, gdje je zrak topliji i lakši. Takva pojava se naziva temperaturnom inverzijom. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da lebde u zraku. Magla smanjuje horizontalnu vidljivost ispod 1 km. Izgled joj je bjeličast, a u blizini industrijskih zona može poprimiti žućkasto – sivu boju radi primjesa dima i prašine. Ukratko, magla je oblak koji se nalazi pri tlu. Prema jačini, magla se može podijeliti na slabu (horizontalna vidljivost manja od 1 km), umjerenu (horizontalna vidljivost manja od 500 m) te jaku (horizontalna vidljivost manjom od 50 m).
Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Javlja se kada je relativna vlažnosti blizu 100%. Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva. Kad je zrak zasićen, dodatna vlaga se lakše kondenzira nego što ostaje u zraku kao para. No magla može nastati i pri nižim vrijednostima relativne vlažnosti, a isto tako ne mora nastati pri relativnoj vlažnosti od 100%. Najvažniji uvjet za nastanak magle je postojanje jezgara kondenzacije. Jezgre kondenzacije mogu bili čestice prašine, aerosoli, onečišćujuće tvari… Tamo gdje je povećana koncentracija jezgara dolazi do kondenzacije i na relativnoj vlažnosti ispod 100%. Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka, stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu. Stratusi (magla) su jedini oblaci koji dodiruju površinu zemlje. Primjerice oblak koji je na visini od 1 kilometar za područje u nizini nije magla no za mjesta na planini je vrlo gusta magla. Magla je najgušća i obuhvaća najveće područje prije zore, tj. nakon dugog perioda zemljinog ohlađivanja. Ako ujutro nešto Sunčeva zračenja uspije doprijeti do zemljine površine i zagrijati je, ubrzo će kapljice magle ispariti i ona će se rasplinuti. No tijekom zime magla je često vrlo debela i Sunčevo zračenje nije dovoljno da bi razbilo maglu pa se zadrži i cijeli dan.
Sumaglica se kao i magla sastoji od sitnih kapljica vode koje lebde u zraku. Za razliku od magle one su rjeđe i manje a horizontalna vidljivost tijekom sumaglice veća je od 1 km. Zrak se u sumaglici ne osjeća toliko vlažnim kao u magli.
Gradske magle
Javljaju se u urbanim sredinama pri tihom i mirnom vremenu zbog povećane koncentracije higroskopnih čestica. To su najčešće u osnovi radijacione magle, a povećana koncentracija jezgara kondenzacije omogućava da do kondenzacije i formiranja magle dođe pri manjem zasićenju vodene pare nego što se to događa u nezagađenom zraku. Ako inverzija temperature koja onemogućava vertikalni transport primjesa potraje, gradska magla postaje veoma gusta, a koncentracija zagađujućih materija može dostići vreijdnosti veoma štetne za ljudsko zdravlje. Ove otrovne magle se često nazivaju smog (od engleskih reči: smoke – dim i fog – magla). Po sastavu smog može biti sumporni ili fotokemijski.
Sumporni smog nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva. Javlja se najčešće u hladnijem delu godine, koji se poklapa sa grijnom sezonom i povoljnim uslovima za nastanak temperaturnih inverzija. Primarni produkt sagorijevanja fosilnih goriva je sumpordioksid, koji oksiduje u sumportrioksid, a dalje u reakciji sa vodenom parom i u prisustvu katalizatora stvara sumpornu kiselinu. Sumporna kiselina u reakciji sa drugim supstancama obrazuje sulfatne čestice koje se talože, pa pri povećanoj vlažnosti vazduha i nepovoljnim meteorološkim uslovima za disperziju, dolazi do obrazovanja magle sumpornog smoga. Ova vrsta smoga naziva se i londonski smog, jer je nekada bio karakterističan za London, grad koji danas nema više takvih problema zbog preduzetih mera za smanjenje zagađenja zraka.
Bosna i Hercegovina je trenutno jedina zemlja u Evropi u kojoj je u porastu potrošnja uglja za zagrijavanje i s voznim parkom i saobraćajnom infrastrukturom koji su daleko od zadovoljavajućih. S obzirom da nisu poduzimane značajne mjere za prevenciju i smanjenje zagađenja, do daljnjeg će kvaliet zraka u našim gradovima ovisiti prvenstveno o meteorološkim uslovima.
Grad Bugojno
karakterizira dolinsko – kotlinski geografski položaj, što u kombinaciji sa stabilnim meteorološkim uvjetima zimskog perioda stvara preduslove za povećano aerozagađenje. Mi nemamo značajnih emisija iz industrijskih postrojenja, a povećanjem pješačke zone riješen je dugogodišnji saobraćajni ali i ekološki problem središta grada. Iako imamo dvostruko povećan broj registrovanih motornih vozila u odnosu na 1990. godinu, zahvaljujući kvalitetno riješenoj punoj infrastrukturi, te ubrzanom protoku vozila zbog zamjene semafora kružnim tokovima, nema zagušenja u saobraćaju, tako da povećane koncentracije čestičnih tvari ne prate drugi polutanti u značajnijem obimu.
Kao najvažniji segment preostaju individualna ložišta i nekoliko većih toplana koji koriste ugalj niske kvalitete sa visokim procentom sumpora. Svi osjetimo neprijatan miris koji nastaje sjedinjavanjem magle i čestica prašine koja nastaje kao produkt sagorijevanja, posebno u večernjim satima. Obzirom da nemamo utvrđenih vrijednosti, na osnovu navedenih činjenica možemo ipak smatrati da nema značajnijeg aerozagađenja u gradu Bugojnu.
Općina Bugojno i Eko Element su pokrenuli aktivnosti za nabavku mobilnog mjernog uređaja za kontrolu kvalitete zraka, a ohrabruje i pokretanje gradskih kotlovnica Nugle i Vrbas, te konstantno povećanje broja korisnika grijanja čime se smanjuje broj individualnih ložišta. Značajan je i trend porasta uvođenja grijanja na pelet, kao i korištenja solarne energije u manjem obimu.
Zanimljivo je da zimi, kada je maglovito, možete čuti što govore ljudi koji su jako udaljeni od vas i koje, u drugim uvjetima nikako ne biste mogli čuti. Čak do udaljenosti od 5 kilometara! zraka. I zato evo zanimljive ideje za maglovite dane: probajte razgovarati “na daljinu”!
S poštovanjem;
UDRUŽENJE GRAÐANA PRIJATELJA PRIRODE
„ EKO ELEMENT „ BUGOJNO
