Zbog teške situacije u kojoj se nalazi većina građana u BiH, vrlo često se kulturi ne daje značaj koji ona ima u društvu – kaže na početku razgovora za Fenu direktor Kulturno-sportskog centra (KSC) Bugojno Vahid Duraković.
Zajedno s ostalim uposlenicima KSC-a uspio je u Bugojno vratiti sve festivale po kojima je ova općina prije rata bila prepoznatljiva ne samo u BiH, već i izvan njenih granica.
Rezultat je to, naglašava, ozbiljnog pristupa i vizije, nesebične podrške publike i ljudi koji se bave kulturom, te činjenice da zgrada KSC-a pruža odlične uvjete za održavanje različitih kulturnih događaja.
– U 2006. obnovili smo Festival pozorišta BiH “Fedra” koji je prvi put održan 1959., a dvije godine kasnije i Susrete pozorišta lutaka BiH, koji su se počeli održavati u našem gradu 1971. Radi se o najstarijim festivalima u zemlji. Godine 2008. oživjeli smo Bugojansko likovno bijenale, a 2013. Bijenale jugoslavenskog lutkarstva – ističe direktor bugojanskog KSC-a.
Svi ovi festivali su, dodaje, stekli status ozbiljnih institucija kulture koje zbog svog značaja i kvalitete imaju podršku svih nivoa vlasti, posebno Općine Bugojno s načelnikom Hasanom Ajkunićem na čelu te kulturnih djelatnika u BiH i regiji.
– Smatram da smo na ovaj način Bugojno smjestili na mapu kulturnih centara, koji daju veliki doprinos razvoju kulture u BiH i unapređuju međunarodnu saradnju s drugim festivalima – naglasio je Duraković.
Veliki uspjeh je, ocjenjuje, imala i manifestacija “Bugojansko proljeće”, koja je pokrenuta 1999., kao i Bugojanska vaza – konkurs za kratku priču, povodom Dana državnosti BiH.
Uvjeren je da programi iz kulture doprinose razvoju lokalne zajednice putem različitih sadržaja koje građani ‘konzumiraju’ i mogućnosti koja se pruža mladim ljudima da budu aktivni u sekcijama i raznim udruženjima.
– Također, realizacijom brojnih festivala hotelima u Bugojnu dosad smo uplatili više od 150.000 KM. Lokalna zajednica izdvaja otprilike jednu trećinu sredstava za te projekte, dok druge dvije trećine osiguramo s kantonalnog, federalnog i državnog nivoa. Dakle, da nije bilo tih festivala, sredstva bi otišla u druge gradove – naglašava čovjek koji je, po mnogima, najviše zaslužan za lidersku poziciju Bugojna kada je u pitanju organizacija kulturnih događaja u SBK-u i Federaciji BiH.
On se još kao student FPN-a počeo baviti književnošću, a posljednjih godina i intenzivnijim pisanjem scenarija i tekstova za pozorišne predstave, kratkih priča i pjesama a to je, kaže, nešto najljepše što mu se desilo.
– Jedino u pisanju čovjek ima apsolutnu slobodu. Ne postoje nikakva ograničenja i sve je stvar mašte. Nadam se da će generacije koje će tek doći praviti, možda, predstave po mojim tekstovima – kazao je Duraković.
Nedavno je iz štampe izašla njegova knjiga “Boja krvi i ilovače i druge drame” u kojoj se nalaze tekstovi za tri drame “Boja krvi i ilovače” i “Igra istine”, koji su nagrađivani i izvođeni u produkciji Teatra “Fedra” i Kulturne scene “Male stvari” iz Trebinja, i tekst “Majka”.
U 2016. bi trebao biti snimljen kratki film po scenariju “Majka”, a postoji mogućnost i da jedna producentska kuća iz Austrije snimi dugometražni igrani film, po scenariju s potpisom upravo ovog Bugojanca, koji kulturu doživljava i apsorbuje cijelim svojim bićem.
Autor: Fena
