U okviru programa 4. Bugojanskog Božićnog sajma u petak, 16.12.2016. godine u Maloj sali Kulturno sportskog centra Bugojno s početkom u 17 sati održati će se predavanje na temu ,,Što znači čitati” uglednog hrvatskog filozofa, znanstvenika i predavača Damira Barbarića. Bit će to jedinstvena prilika da se čuje živa misao koja potiče i budi želju za znanjem i aktivnim čitanjem.
,,Prema svemu dosad rečenom, u čitanju se zbiva sabiranje, prije svega čovjekovo pribiranje na sama sebe, i to uvijek u povlačenju iz svakodnevne raspršenosti i rastresenosti. No sabiranje kao bit čitanja znači i više od toga. Jer čitanje doista prije svega sabire čovjeka na njega samog, ali ga istovremeno s tim sabire i na ono bitno što je pismom kazano i objavljeno. (…) Umijeće istinskog čitanja pretpostavlja sposobnost, možda i urođeni dar za to da se iz obilja šarene ponude takozvane literature odabere ono što je doista vrijedno čitanja, što se naprosto mora čitati. A to valja shvatiti tako široko da uključuje jednako tako umjetnička djela pjesništva kao i ona takozvane proze, ali ne manje djela prave filozofije i religije. U svakom od tih djela obraća nam se bit svijeta u cjelini“, ulomak iz eseja ,,Što znači čitati” Damira Barbarića.
Damir Barbarić rođen je 1952. u Zagrebu. Član je uredništva više filozofskih časopisa u Hrvatskoj, Njemačkoj , Sloveniji, Italiji i Argentini. Član je i dužnosnik niza stručnih filozofskih društava u inozemstvu, uz ostalo član Savjeta Internationale Schelling-Gesellschaft te počasni član Slovenskog filozofskog društva i Sokratische Gesellschaft. Predavao je ontologiju i povijest filozofije na studiju filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Bio je gostujući profesor i istraživač na više europskih sveučilišta i akademija znanosti (Beč, Freiburg, Berlin, Tübingen, München). Objavio je tridesetak autorskih i uredničkih knjiga u Hrvatskoj i inozemstvu, uz više od 220 izvornih članaka, studija i recenzija u domaćoj i međunarodnoj periodici te različitim zbornicima. Priredio je za tisak 39 knjiga.
Među važnijim priređivačkim, uredničkim i suuredničkim ostvarenjima ističu se edicija Hrestomatija filozofije u 10 svezaka, te knjige Fin de siècle, Zagreb-Beč, Zagreb 1997; Ambivalenz des fin de siècle: Wien–Zagreb, Wien-Köln-Weimar 1998; Platon. Das Gute und die Gerechtigkeit, Würzburg 2005; Das Spätwerk Heideggers. Ereignis – Sage – Geviert, Würzburg 2007.
Godine 2014. izabran je za potpredsjednika Matice hrvatske koju dužnost obavlja i danas. Dugogodišnji je urednik filozofskog niza Biblioteke Parnas za koji je preveo i priredio dvadesetak izdanja.